Povišeni tonovi između ministrice i premijerova savjetnika: Lome se koplja oko 4 kurikuluma
Novi kurikulumi, proizašli iz eksperimentalne ‘Škole za život’, najesen će ući u sve osnovne škole i gimnazije, no posljednjih dana nervoza oko njih je na vrhuncu. Naime, prema svim najavama iz studenog, svaki čas se očekuje službeno donošenje kurikuluma. I zaista, većina dokumenata je dorađena i poslana u daljnju proceduru objave u Narodnim novinama, no zbog nekolicine kurikuluma lome se koplja. Tako je jučer na sastanku ERS-a bilo i povišenih tonova između ministrice i koordinatora ERS-a, ujedno i premijerova savjetnika, Radovana Fuchsa.
Blaženka Divjak i Radovan Fuchs | Foto: Dora Kršul, srednja.hr
Nakon provedenog javnog savjetovanja o 35 kurikuluma te imenovanja radnih skupina koje su iste trebale doraditi sukladno pristiglim komentarima, za početak siječnja bilo je predviđeno finalno donošenje kurikuluma koji će od jeseni ući u sve hrvatske osnovne škole i gimnazije.
Kako doznajemo, većina dokumenata koji su prošli javnu raspravu, dorađeni su i odaslani u daljnju proceduru prema Narodnim novinama, odnosno, pred samim su donošenjem od strane ministrice. Ipak, četiri dokumenta već dva tjedna zadaju glavobolje i ministrici Blaženki Divjak i koordinatoru Ekspertne radne skupine, premijerovu savjetniku Radovanu Fuchsu.
Prijepori oko Hrvatskog, Povijesti, TZK-a i Građanskog odgoja
Kurikulumi Hrvatskog jezika, Povijesti, Tjelesne i zdravstvene kulture te Građanskog odgoja i obrazovanja postali su kamen spoticanja između Ministarstva i ERS-a na čelu s Fuchsom. Točnije, skupine zadužene za ove predmete već se neko vrijeme ne mogu usuglasiti i donijeti jedinstveni stav, a nervoza oko problema u tim skupinama zahvatila je i ministricu i premijerova savjetnika. Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno kako je na jučerašnjem sastanku bilo povišenih tonova i oštrih riječi između Divjak i Fuchsa.
Da će do problema u samim skupinama doći, moglo se pretpostaviti već samim načinom imenovanja skupina koje su dorađivale kurikulume. Naime, u svakoj je skupini na temelju javnog natječaja u pravilu izabrano i imenovano troje članova, dok je jedan član svake skupine imenovan na prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje, jedan na prijedlog ministrice Divjak i jedan na prijedlog Ekspertne radne skupine kojom koordinira Radovan Fuchs.
Najmanje triput odgođeno odlučivanje o finalnim verzijama ‘spornih’ kurikuluma
Prema informacijama kojima raspolažemo, od kraja proteklog tjedna najmanje su triput odgađani ili prolongirani sastanci ERS-a i radnih skupina (kojima je nazočio i predstavnik/ica MZO-a), a na kojima je trebalo odlučiti o usvajanju finalne verzije ‘spornih’ kurikuluma te ih poslati u daljnju proceduru. Ono što se također može neslužbeno čuti jest da je u pojedinim skupinama, koje su imenovane isključivo za doradu dokumenata na temelju komentara iz javne rasprave, do problema došlo i radi ulaženja u sadržaj koji nije bio predmetom komentara u javnoj raspravi.
U odluci o imenovanju radnih skupina stoji kako one do 3. siječnja moraju doraditi kurikularne dokumente temeljem komentara pristiglih u javnom savjetovanju, a do 15. siječnja izraditi izvješće o javnom savjetovanju. Ti su rokovi s četiri ‘sporna’ kurikuluma premašeni, a s obzirom na ministričinu najavu frontalnog uvođenja od jeseni, treba imati na umu i jedan formalan razlog zbog kojeg joj se žuri s donošenjem kurikuluma. Naime, novim Zakonom o udžbenicima oko kojeg su se u prosincu također lomila koplja i ljuljala Vlada, definirani su rokovi za izradu udžbenika po novim kurikulumima. Osim toga, krenule su i edukacije nastavnika za frontalno uvođenje od jeseni, no gotovih kurikuluma, koje će nastavnici u razredu primjenjivati, još uvijek nema.
Isti kurikulumi ‘problematični’ i tijekom izrade u sklopu Cjelovite kurikularne reforme 2015. i 2016.
Koordinator ERS-a Fuchs danas nije htio službeno komentirati situaciju na naš upit, a iz Ministarstva su nam tek šturo poručili da se za sve informacije o postupku dorade kurikuluma nakon javne rasprave obratimo upravo ERS-u kao tijelu koje je izabralo radne skupine. Iz MZO-a su dodali i kako su do danas u Narodne novine uputili 24 kurikuluma.
Podsjetimo i kako su tijekom 2015. i 2016. godine, kada su se inicijalno izrađivali dokumenti u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, kurikulumi Hrvatskog jezika i Povijesti, kao i Građanskog odgoja te Zdravlja u jednom dijelu javnosti kontinuirano predstavljani kao problematični, što se u konačnici svelo na ideološka pitanja i što je raspravu o reformi obrazovanja odvelo daleko od struke i stručnih rasprava, gdje se uostalom uvelike nalazi i danas.
