Pretraga

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 6 mjeseci prije ulaska u škole, kurikulumi nisu spremni

A- A+

Prema najavama Ministarstva obrazovanja, eksperimentalni program ‘Škola za život’ navodno će najesen u škole. Time će u škole ući tek dio kurikuluma izrađenih u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Dio kurikuluma nakon javne rasprave odaslan je na međunarodnu ili domaću recenziju, no i recenzentski postupak prepun je nepoznanica. Pokušali smo ih odgonetnuti kroz nekoliko upita Ministarstvu, ali odgovori koje smo dobili ukazuju na to da recenzentski postupak nema jasnu strukturu i plan te nije jasno rečeno što je s recenzijama većine kurikularnih dokumenata. U trenutku kada škole odlučuju hoće li se odazvati na poziv za eksperimentalnu provedbu i kada nakladnici trebaju početi izrađivati eksperimentalne udžbenike, kurikularni dokumenti nisu finalizirani.

Uspavana Cjelovita kurikularna reforma | Ilustracija: srednja.hr

Svi kurikularni dokumenti izrađeni u sklopu Cjelovite kurikularne reforme prošli su kroz nekoliko razina ‘provjere’. Nakon što su izrađeni, prvi osvrt na njih dali su konzultanti, tzv. kritički prijatelji. Potom su svi dokumenti prošli široku stručnu raspravu, a nakon nje i javno savjetovanje.

Nakon svake od tih stepenica, stručne radne skupine dorađivale su dokumente sukladno (uvaženim) pristiglim opaskama. U konačnici, Ministarstvo se odlučilo za još jednu, finalnu razinu provjere dokumenata – međunarodne i/ili domaće recenzije.

Za prijevode kurikularnih dokumenata osigurana sredstva u državnom proračunu

Izdvojeni članak

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ će navodno u škole najesen, a ERS-u ni traga

Slanju kurikularnih dokumenata na međunarodne recenzije prethodili su prijevodi dokumenata. S obzirom da ti podaci dosad nisu bili poznati javnosti, zanimalo nas je tko dokumente prevodi i koliko se njihov prijevod plaća.

– Ugovaranje prijevoda prolazi kroz postupak jednostavne nabave s obzirom na vrijednost. S obzirom da je prijevod u tijeku, ne raspolažemo cjelovitim podacima, no do sada su po kartici teksta ugovarani prijevodi od 52,50 kn do 59,50 kn (bez PDV-a). Zatraženo je po četiri ponude za svaki ciklus ugovaranja prijevoda te je u svakom ciklusu odabran ekonomski najisplativiji ponuđač, s najnižom cijenom tražene usluge sukladno pravilima, rekli su nam iz MZO-a početkom siječnja.

Najpovoljniji ponuđač bila je tvrtka Sinonim d.o.o. iz Osijeka, a za prijevode dokumenata osigurana su sredstva u državnom proračunu, koja će se moći refundirati iz Europskog socijalnog fonda.

‘Kapanje’ recenzija bez reda i redolijeda

Dio kurikularnih dokumenata nakon prijevoda odaslan je na međunarodne recenzije, a predmetni kurikulumi Povijest i Hrvatski jezik i na domaću – u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. O rezultatima recenzija pojedinih dokumenata Ministarstvo redovito izvještava priopćenjima. Tako smo u nekoliko navrata mogli čitati o više-manje pozitivnim pristiglim recenzijama kurikularnih dokumenata.

Struktura kurikularnih dokumenata u sklopu CKR-a | Screenshot: kurikulum.hr

Iz dosadašnjih priopćenja o recenzijama iz MZO-a, doznali smo da pristižu recenzije na pojedine predmetne kurikulume, no dosad nije stigla nijedna na neku od međupredmetnih tema kao niti na jedan od triju okvira.

Sve pristigle recenzije ‘kapale’ su u javnost iz Ministarstva bez ikakvog reda i redoslijeda pa nas je zanimalo postoje li konkretni plan i struktura recenzentskog postupka svih kurikularnih dokumenata.

Recenzentski nered

Kako bismo pokušali nekako posložiti ovaj recenzentski nered, od Ministarstva smo zatražili detaljnu strukturu i plan recenzentskog postupka svih kurikularnih dokumenata.

O strukturi i razrađenom planu recenzentskog postupka, Ministarstvo nam je odgovorilo tabličnim prikazom.

Potom su nam ukazali na kriterije i način odabira recenzenata.

– Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Europskoj uniji kontaktira druga predstavništva država članica koje predlažu institucije nadležne za obrazovanje u svojim državama te od njih traže prijedloge recenzenata koji su sudjelovali u reformi obrazovanja u svojoj zemlji i/ili drugim zemljama te imaju iskustvo u pisanju kurikuluma kao predmetni stručnjaci. Također, prema istim kriterijima recenzente predlažu i veleposlanstva, te ostale institucije Europske unije, stoji u odgovoru MZO-a.

Osim toga, iz Ministarstva su nam rekli i kako dinamiku upućivanja kurikuluma na recenziju određuje dostupnost recenzenata i prevedenih dokumenata. Recenzentima je ponuđena naknada od 2.000 kuna, no kako kažu iz MZO-a, recenzenti su posao zasad odradili kao dio bilateralne suradnje zemalja.

Zanimali su nas i odgovori na pitanja o različitim (mogućim) scenarijima prilikom recenzentskog postupka. Odgovore na naša pitanja možete vidjeti u screenshotu:

S obzirom na to da smo tražili podatke o odabranim recenzentima za sve pojedine kurikularne dokumente, Ministarstvo nam je i na to odgovorilo. Doduše nisu nam dali cjelovit, već parcijalan odgovor. Naime, naveli su nam samo dio predmetnih kurikuluma koji su upućeni na recenzije.

U tablici niže možete pogledati koji su kurikularni dokumenti odaslani na recenzije i gdje.

Brojni dokumenti nisu spremni za eksperimentalnu ‘Školu za život’

U međuvremenu su nam iz MZO-a rekli da su još neki dokumenti poslani recenzentima, no finalne recenzije još nisu stigle. Radi se o kurikulumima Likovne kulture/likovne umjetnosti, Islamskog vjeronauka i Katoličkog vjeronauka. Za navedene dokumente nije nam poznato gdje su odaslani na recenzije.

Izdvojeni članak

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ neće cjelovito u eksperimentalnu provedbu

Odgovori koje smo dobili na pitanje o jasnoj strukturi i planu recenzentskog postupka, sve su samo ne jasni i cjeloviti. Iz priloženih odgovora o kurikularnim dokumentima koji su u recenzentskom postupku, nije jasno u kojoj su fazi ostali predmetni kurikulumi.

Ukupno gledajući, još uvijek nedostaju recenzije HAZU na Povijest te međunarodne recenzije na Engleski, Njemački, Talijanski jezik, Prirodu i društvo, Prirodu, Biologiju, Fiziku, Kemiju, Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost, Filozofiju, Sociologiju, Psihologiju, Logiku, Etiku, Politiku i gospodarstvo, Grčki, Latinski jezik te Katolički, Pravoslavni i Islamski vjeronauk. Poduži popis, a radi se samo o predmetnim kurikulumima.

Nedostaju i recenzije sedam međupredmetnih tema te recenzije tri Okvira (za vrednovanje, darovite učenike, učenike s teškoćama). Iz MZO-a su nam za međupredmetne teme kazali tek da se nastavlja recenzentska procedura, a za tri Okvira da još nisu poslani na recenziju. Na recenziju još nije poslan niti krovni dokument – Okvir nacionalnog kurikuluma, a za Nacionalne kurikulume pojedinih razina i vrsta odgoja i obrazovanja te dokumente područja kurikuluma tek nam je rečeno da se nastavlja recenzentska procedura.

Ukratko, uz postojanje jasne strukture i vremenskog plana recenzentskog postupka, ovaj tekst bio bi znatno kraći.

‘Škola za život’ ≠ Cjelovita kurikularna reforma

Izdvojeni članak

Na konkretna pitanja i nedoumice o eksperimentalnoj reformi, pomoćnica ministrice učiteljima podijelila packe i pravdala se lošim primjerima iz prakse

Iz svega navedenoga jasno je da velika većina kurikularnih dokumenata nije recenzirana, niti je poznato kada će biti. S druge strane, eksperimentalni program ‘Škola za život’ navodno već od jeseni kreće u 50 osnovnih i 30 srednjih škola. Posebno je problematično što škole trebaju odlučiti žele li se uključiti u eksperimentalni program dok istovremeno kurikularni dokumenti nisu spremni. Dodatan problem predstavlja i činjenica da bi nakladnici na temelju nedovršenih, odnosno velike većine nerecenziranih dokumenata trebali početi s izradom nastavnih materijala za eksperimentalni program ‘Škole za život’. O tome će biti više riječi u narednim tekstovima o propasti Cjelovite kurikularne reforme.

Na kraju, istaknimo još jednom kako MZO nema namjeru u eksperimentalni program odaslati sve kurikularne dokumente, već samo predmetne i međupredmetne kurikulume te tri okvira. Iz tog razloga, naziv eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ možda je i prikladniji, s obzirom da se definitivno ne radi o Cjelovitoj kurikularnoj reformi koja upravo u svojoj cjelovitosti pretpostavlja potpuno novu paradigmu učenja i poučavanja u školama.

Nadopuna teksta 12.3.2018., 13:30

Vezano za recenzije međupredmetnih tema, ministrica Blaženka Divjak u intervjuu za Novi list objavljenom tijekom vikenda, rekla je da međupredmetne teme nisu na službenoj recenziji kao predmetni kurikulumi, već da se na njima radi s ekspertima iz Europske komisije. S druge strane, Ministarstvo je krajem veljače, na naš upit o recenzijama međupredmetnih tema, kazalo da se nastavlja recenzentska procedura, što smo i naveli u tekstu gore.

_________________________________________________________________

Pročitajte prethodne tekstove o ovoj temi:

1. [PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ će navodno u škole najesen, a ERS-u ni traga

2. [PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ neće cjelovito u eksperimentalnu provedbu