Srednja kao apaurin za fizičku aktivnost: Hrvatski maturanti nakon škole satima leže pred ekranom

Tijekom četiri godine koje provode u srednjoj školi, hrvatski se učenici iz tjelesno aktivnih mladih ljudi pretvaraju u – tvrdokorne sjedioce. Na početku srednjoškolskog obrazovanja, preko 70% učenika dovoljno se bavi tjelesnom aktivnošću, a kroz četiri godine taj postotak radikalno opada. Učenici se manje bave sportom, kako u školi tako i izvan nje, a svoje slobodno vrijeme posvećuju sjedenju ili ležanju pred ekranom. Sve to ukazuje na nužnost zaokreta i ozbiljnih mjera koje će poticati mlade da donose pravilne odluke za svoje zdravlje, zaključak je važnog istraživanja Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatski srednjoškolci nedovoljno su tjelesno aktivni, čak 80% ih slobodno vrijeme provodi pred ekranom | Foto: Promo

Alarmantni podaci o tjelesnoj (ne)aktivnosti hrvatskih srednjoškolaca stižu sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta, koji je proveo opsežnu studiju tjelesne aktivnosti u adolescenciji na 1000 učenika iz 14 zagrebačkih škola tijekom njihovog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja.

Alarm za uzbunu: Na početku srednje škole aktivni, četiri godine kasnije ne zadovoljavaju preporuke o količini tjelesne aktivnosti

'Zalomi' im se menstruacija 4x mjesečno, motorički su slabije nego prije 10 godina, no uz čarobne formule profesora učenice ipak vole tjelesni

Prateći učenike u četverogodišnjem razdoblju, istraživački tim došao je do nimalo optimističnih podataka; naime, na kraju srednjoškolskog obrazovanja manje od polovice učenika zadovoljava preporuke o količini tjelesne aktivnosti. Taj podatak itekako pali alarm za uzbunu s obzirom na to da je nedovoljna tjelesna aktivnost četvrti uzrok smrtnosti u svijetu, a upravo se tijekom adolescencije ona smanjuje.

Problem nastaje upravo tijekom srednjoškolskog obrazovanja – adolescenti u ranijoj dobi zadovoljavaju preporuku Svjetske zdravstvene organizacije od minimalno sat vremena tjelesne aktivnosti dnevno, no udio onih koji se drže te preporuke se tijekom srednje škole postupno smanjuje. Točnije, na početku srednjoškolskog obrazovanja udio dovoljno aktivnih adolescenata iznosi preko 70%, dok na završetku srednje škole tek manje od polovice učenika zadovoljava preporuke.

Strukovnjaci aktivniji od gimnazijalaca, no svi će slobodno vrijeme posvetiti sjedenju ili ležanju pred ekranom

Najteži predmet u školi bio vam je tjelesni odgoj
Ispovijest učenika koji je skoro prošao s 5,0, ali ga je zeznuo - tjelesni

Do smanjenja tjelesne aktivnosti kod srednjoškolaca dolazi uslijed smanjenja bavljenja sportom; rezultati pokazuju da se tijekom četverogodišnjeg perioda smanjuje broj učenika koji se bavi sportom, kako u školi tako i izvan nje. Ovaj negativni trend vidljiv je kod djevojaka i mladića, iako su mladići nešto aktivniji od djevojaka. Zanimljivo je da su, gledajući vrstu školovanja, učenici strukovnih škola aktivniji od gimnazijalaca.

Velik problem predstavlja i sjedilački način provođenja slobodnog vremena. S obzirom na to da učenici svoje vrijeme u školi većinom provode sjedeći u školskim klupama, poželjno je što aktivnije provođenje slobodnog vremena. Ipak, hrvatski srednjoškolci i svoje slobodne vrijeme troše sjedeći ili ležeći – pred ekranom. Štoviše, njih čak 80% pokazalo je pretjerano provođenje vremena pred ekranom!

Nakon škole, učenici još šest do sedam sati provedu sjedeći ili ležeći. Dvije trećine tog vremena provode pred ekranima, a trećinu učeći i pišući zadaću. U vremenu provedenom pred ekranom prednjače dječaci, dok djevojke nešto više vremena posvećuju školskim obvezama. U usporedbi s gimnazijalcima, učenici strukovnih škola prednjače u provođenju vremena pred ekranom, a manje vremena troše na zadaću i učenje.

Istraživački tim upozorava kako je, s obzirom na podatke, nužno donijeti strategiju i mjere koje će mlade svakodnevno poticati i motivirati da odaberu tjelesnu aktivnost umjesto ekrana i donesu pravilnu odluku od životne važnosti za svoje zdravlje i budućnost.

Voditeljica istraživanja: Važnu ulogu u tjelesnom aktiviranju mladih imaju škola, roditelji i lokalna zajednica

Đaci se dive kozliću jer ga nikada nisu vidjeli: Umjesto dvorane za tjelesni imaju rupu koja se konačno zatrpava

– Imajući na umu važnost tjelesne aktivnosti u primarnoj prevenciji danas najčešćih kroničnih srčano-žilnih  bolesti, već  prvi rezultati ove opsežne studije ukazuju na nužnost mjera za podizanje razine tjelesne aktivnosti mladih, njihovo veće uključivanje u sportske aktivnosti, ali i pažnje usmjerene na smanjenje vremena koje mladi provode sjedeći pred ekranom, ističe profesorica Marjeta Mišigoj-Duraković, voditeljica istraživanja Hrvatske longitudinalne studije.

Dodaje i kako važnu ulogu u tjelesnom aktiviranju mladih imaju škola i roditelji, ali i lokalna zajednica i to u osiguravanju vremena, prostora te pristupačnog i sigurnog okoliša koji omogućava i potiče na aktivnost, od svakodnevnog pješačenja do niza različitih sportskih aktivnosti.

Odgovori