Što osnovnoškolci žele: ‘Fakultet u Hrvatskoj postaje nova srednja škola, svi žele studirati’
Hrvatskim učenicima u osnovnoškolskim klupama, bez obzira na njihov školski uspjeh, podrazumijeva se da će jednoga dana studirati. Prije faksa, upisat će srednju školu, a privlačnija će im biti gimnazija jer smatraju da više od strukovne škole omogućava pronalazak dobrog posla. Roditelji će podržavati obrazovni put djece, ‘uskakat’ će kad im zapne u školi, primjerice s učenjem povijesti na koje učenici troše najviše vremena. Uz sve to, osnovnoškolci danas svoju budućnost vide izrazito pozitivno, a obrazovanje smatraju najvažnijim aspektom svog odrastanja.
U razdoblju od veljače 2016. do veljače 2019. godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je istraživački projekt ‘Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)’, a završno izvješće predstavljeno je jučer.
U velikom istraživanju u dvjema školskim godinama sudjelovalo je 28 zagrebačkih osnovnih škola te više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika. Istraživanje artikulira razmišljanja djece i mladih o njihovim iskustvima sa školom, obrazovnim, karijernim i životnim željama, planovima i snovima.
Trogodišnje strukovno obrazovanje najneprivlačnije osnovnoškolcima
Tako doznajemo i o tome što učenici namjeravaju nakon završene osnovne škole. U 8. razredu, najviše učenika želi upisati gimnaziju (45,7%) i četverogodišnju strukovnu školu (40%), dok ih samo 8,8% želi upisati trogodišnju strukovnu školu. Trogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje među osnovnoškolcima nije pretjerano privlačno, što može imati posljedice za gospodarstvo i društvo u cjelini, istaknuo je jučer Boris Jokić, voditelj istraživanja.
Kada uspoređuju gimnazijsko i strukovno obrazovanje, osmaši smatraju kako će im pohađanje gimnazije jednoga dana znatno više omogućiti pronalazak dobroga posla za razliku od strukovnog obrazovanja. S druge strane, za strukovno obrazovanje smatraju da znatno brže od gimnazijskog omogućava brzo zapošljavanje.
Normativna aspiracija: Fakultet u Hrvatskoj postaje nova srednja škola
Osnovnoškolci uvelike razmišljaju i o visokoškolskom obrazovanju pa već od 4. razreda osnovne škole iskazuju da žele pohađati fakultet.
– Fakultet u Hrvatskoj postaje nova srednja škola, on je postao normativna aspiracija. Svi žele studirati, neovisno o obrazovnim postignućima koja ostvaruju i pozadini iz koje dolaze, naglasio je Jokić i dodao kako ne postoje razlike između učenika i učenica te kako i oni neuspješniji učenici također imaju aspiraciju prema visokoškolskom obrazovanju.
Njihova želja za studijem značajna je i s obzirom na to da učenici smatraju da su pozitivni životni ishodi izvjesniji za osobe sa stečenom visokoškolskom kvalifikacijom.
Kronični nedostatak sustavnog savjetovanja o obrazovnom putu učenika
Iako imaju izražene aspiracije prema nastavku školovanja, i srednjoškolskog i visokoškolskog, učenici u osnovnoj školi zapravo nemaju jasnu sliku o tome što ih čeka u nastavku obrazovanja. Ta se slika konkretizira u višim razredima osnovne škole, no i dalje je oskudna. Smatraju tek da je za uspjeh u životu važno daljnje obrazovanje.
Sve to govori o nedostatku sustavnog savjetovanja o obrazovnom i karijernom putu učenika u hrvatskom obrazovanju, što je istaknula članica istraživačkog tima Iris Marušić. Učenike se ne osvještava o njihovim jakim stranama u kojima mogu biti dobri i koje mogu biti značajne za njihov daljnji obrazovni i karijerni put.
Dobri odnosi u hrvatskim školama osnova su za kvalitetniji odgoj i obrazovanje
U obrazovanju osnovnoškolaca, veliku ulogu igraju i roditelji, a kako pokazuje istraživanje, oni uglavnom podržavaju aspiracije svoje djece i tijekom njihovog odrastanja, naglasak stavljaju na njihov uspjeh u obrazovanju. Ponekad ga i kontroliraju i strateški se postavljaju prema budućnosti svoje djece. Neki roditelji postavljaju fiksne obrazovne puteve svojoj djeci što, upozoravaju istraživači, može biti i psihološki štetno za mlade osobe. Kada u školi neke stvari ne štimaju, neki roditelji imaju izrazito kontrolirajuća ponašanja, poput učenja s djecom ili primjerice uzimanja 6-mjesečnog neplaćenog dopusta ‘da se odradi polugodište s malim’.
Lijepa je vijest da učenici izrazito pozitivno gledaju na svoje nastavnike! Znanstvenici koji su proveli veliko istraživanje ističu kako upravo dobri odnosi u hrvatskim školama, ključni u obrazovanju, predstavljaju osnovu kvalitetnijem odgoju i obrazovanju. Onime što u školi uče, nisu toliko zadovoljni koliko svojim nastavnicima. Naime, i mlađi i stariji osnovnoškolci neredoviti su u učenju i ispunjavanju školskih obaveza. U 5. razredu 55,6% učenika uči svaki dan, a u 8. razredu taj postotak dodatno opada (31,4%). U osmom razredu skoro 60% učenika uči kampanjski, samo prije ispitivanja.
Daleko najviše uče povijest (41,9%), a daleko iza nje nalazi se matematika (14,4%). Osmaši sve predmete uče manje, no i dalje najviše vremena troše upravo na povijest (28,9%). Iza nje slijedi biologija (15%).
Ključni nalaz istraživanja: Mladima je tijekom odrastanja obrazovanje najvažnija stvar
Što se tiče pogleda na budućnost, istraživači su istaknuli kako se radi o generaciji mladih ljudi koji misle da će im sve u životu biti bajno, od dobre zarade nadalje, čime jasno iskazuju visoku samouvjerenost u pozitivan životni put. Ipak, kako odrastaju, od 11. do 15. godine sve negativnije gledaju na budućnost Hrvatske, pa je tako s 15 godina pozitivnom vidi tek 20% učenika.
– Ključni nalaz istraživanja ukazuje na to da je obrazovanje mladima daleko najvažnija stvar tijekom njihovog obrazovanja. I učenici i njihovi roditelji imaju strateški odnos prema budućnosti i obrazovnom putu, a visoke aspiracije i briga ljudi oko obrazovanja u neskladu je s javnim financiranjem i općom brigom o obrazovanju. U svim tim mladim ljudima postoji velik potencijal, on je izražen i u odnosu učenik-škola-roditelji, no postoji opasnost da se taj potencijal u Hrvatskoj ne ostvari, upozorio je Jokić.
__________________________________
Pročitajte još tekstova na ovu temu:
Prosječni učenik u Hrvatskoj: Prepisuje, uči ‘5 do 12’ i vjeruje u dobru vezu za upis na faks
Veliko istraživanje obrazovnih želja učenika: 4-godišnje strukovne škole najpoželjnije!
Začarani krug: Učenici u školama samo odrađuju posao, biraju lakši put i nemaju inicijativu
