Teška mizerija: Plaću manju od 3.500 kuna ima gotovo svaka druga osoba nakon završetka studija
Najveći broj mladih u Hrvatskoj nakon završetka studija zaposli se uz pomoć mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Sukladno tome, početna mjesečna plaća gotovo svake druge osobe sa završenim studijem ide ispod 3.500 kuna. Nije puno bolje ni kada se stručno osposobljavanje isključi iz razmatranja, jer tada ispada da većina zaposlenih nakon studija ima plaću između 3.500 i 5.000 kuna. Rezultati su to nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./2016.
Arhiva: Srednja.hr
Nacionalno istraživanje o zapošljivosti studenata koji su diplomirali 2015./2016. akademske godine početak je sustavnog prikupljanja podataka koji bi trebali biti korisni svima, od studenata i visokih učilišta, do poslodavaca i donositelja politika.
Većina se nakon faksa zaposli, ali plaća nije neka sreća
Rezultati pokazuju da je najveći broj ispitanika (34,1 posto) nakon završetka studija zaposlen na mjeri stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Početna mjesečna plaća svakog drugog zaposlenog nakon studija (45,7 posto) iznosila je manje od 3.500 kuna. S obzirom na to da ih je većina bila zaposlena preko SOR-a, to i ne čudi pretjerano, ali problem je što, čak i kada se SOR izuzme iz razmatranja, najveći broj ispitanika (46,4 posto) ima plaću između 3.500 i 5.000 kuna. U tom slučaju, 20,5 posto ispitanika i dalje ima plaću u najmanjem platnom razredu, to jest, ispod 3.500 kuna, iako nisu zaposleni u SOR-u.
U ovom istraživanju putem ankete sudjelovalo je 7201 student/-ica koji su diplomirali u akademskoj godini 2015./2016. Dio ih je završio preddiplomski (48,4 posto), a dio diplomski studij (51,3 posto).
Rezultati istraživanja pokazuju da je šest mjeseci nakon završetka studija bilo zaposleno 78 posto studenata. Godinu dana nakon završetka studija, zaposleno ih je bilo 85,6 posto. Ove podatke treba uzeti s dozom rezerve jer se pokazalo da dio mladih rad preko studentskog ugovora također smatra zaposlenjem. S druge strane, dio studenata još uvijek je nezaposlen. Radi se o 583 studenata, a polovica njih kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navodi nedovoljnu ponudu poslova u struci.
Studenti privatnih fakulteta posao najčešće nalaze preko obitelji, prijatelja i poznanika
Istraživanje koje je provedeno pokazalo je niz zanimljivosti, a jedna od njih je i da „odlikaši“ nisu u prednosti što se tiče bržeg zaposlenja. Naime, veći postotak studenata s nižim prosjekom ocjena zaposlio se tijekom studija u odnosu na one s višim prosjekom. Kao jedno od mogućih objašnjenja navedena je činjenica da je studentima koji rade teže uskladiti poslovne i fakultetske obveze te im nije toliko bitan prosjek, već prolazna ocjena.
Što se tiče razlika između spola, iako u malom postotku, uočeno je da je dvostruko više osoba muškog spola pokrenulo vlastiti posao i dobilo preporuku nastavnika sa studija.
Osim toga, rezultati su pokazali i da se najviše ispitanika koji su završili javne fakultete zaposlilo putem HZZ-a (25,3 posto), a oni koji su završili privatne fakultete u najvećoj mjeri zaposlili su se preko obitelji, prijatelja i poznanika (24,3 posto).
