Zaboravite sve idiotarije koje ste čuli o prekvalifikaciji profesora: HNS-ov glavni tajnik opet nenadmašno trola obrazovanje
Sredinom kolovoza, pisali smo o tome kako nepismeni HNS-ovci trolaju obrazovanje, tada na temu nacrta novoga Zakona o udžbenicima, kada su ispod Facebook objave ministrice Divjak dijelili packe i uvrede nezadovoljnim nastavnicima. Svojim nesuvislim komentarima tada se istaknuo glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak, a sa svojom navikom piskaranja ‘obrazovnih’ nebuloza nastavio je i dalje – ovaj put ekstremno loše i diskriminatorno ‘braneći’ eksperimentalni model dualnog obrazovanja i ispadanje povijesti, geografije i biologije iz općeobrazovnog dijela za učenike-strukovnjake.
Montaža: srednja.hr
Ispod objave na jednom Facebook profilu o (ne)opravdanosti ispadanja povijesti, geografije i biologije iz općeobrazovnog dijela eksperimentalnog modela dualnog obrazovanja, Ferenčak je uspio nadmašiti svog stranačkog šefa. Vrdoljak se, naime, proteklog vikenda proslavio izjavom o profesorima povijesti koji se, eto, mogu prekvalificirati u profesore informatike. Njegove izjave izazvale su lavinu reakcija javnosti, no glavni tajnik HNS-a u prepisci na Facebooku ipak ga je nadmašio.
Pravdajući ‘napravljeni dualni model koji uključuje rad kod poslodavca’, Ferenčak je bez brige i pameti ispalio da ‘onaj tko želi učiti ide u četverogodišnju školu‘. Glavni tajnik HNS-a pritom vjerojatno ne shvaća diskriminatornu dimenziju svoje tvrdnje. Prema njegovu, učenici trogodišnjih strukovnih škola – ne žele učiti, bez obzira na to što su srednju školu upisali i nakon osnovne škole nastavili svoje obrazovanje. Tijekom kojega uče.
Nije obrazovni guru Ferenčak stao na tome pa je jedna glupost sustizala drugu. U najmanju ruku ministar obrazovanja iz sjene, zaključio je i kako ‘dimnjačaru i staklaru biologija treba ko kruh svagdašnji‘. Zaista ne znamo kako ovo komentirati. Čak i vrlo prizemno pokušati argumentirati da se radi o srednjoškolcima-pubertetlijama kojima bi svakako dobro došla biologija, čini nam se kao izgubljen slučaj u slučaju gospodina Ferenčaka.
Navodi i primjer kozmetičarke koja ‘nauči osnovne stvari koje joj trebaju i izvježba tehniku’, pojašnjavajući da ona ne treba (ili u pravopisu po Ferenčaku: netreba) imati znanja doktora koji proizvodi kremu. Što stoji (osim ‘netreba’ dijela), no u paralelnom svemiru stranke koja je na štetu budućih generacija odlučila preuzeti brigu za hrvatsko obrazovanje, ne postoji svijest o tome da su predmeti poput biologije, geografije, povijesti neophodni za buduće građane i mlade ljude koji bi trebali znati voditi brigu o sebi i društvu u kojem djeluju. Bez obzira na to zarađuju li za život popravljajući dimnjake ili radeći mikrodermoabrazije.
S druge strane, jedino (budući) građani bez takvih znanja ‘igraju’ HNS-u kao njihovi (budući) birači. Naime, oksimoron je ako kažemo da su (mladi) ljudi koji znaju voditi brigu o sebi i društvu u kojem djeluju – glasači HNS-a.
