Hrvatski roditelji sve češće fizički kažnjavaju srednjoškolke
Korištenje fizičke sile kao odgojne metode u hrvatskim obiteljima raste. Prema istraživanjima Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakuleta u Zagrebu, čak 79% hrvatskih roditelja fizički kažnjavaju svoju djecu. Najugroženija skupina su srednjoškolke u drugom razredu srednje škole.
Flickr
Prema rezultatima istraživanja, broj roditelja koji nikada nisu udarili dijete pao je sa 23% na 21%. Fizičko kažnjavanje uobičajena je odgojna mjera u velikoj većini hrvatskih obitelji, iako je fizičko kažnjavanje djece zakonom zabranjeno.
Hrvatski roditelji to izgleda ne znaju. Prije pet godina 30% roditelja izjasnilo se kako ne zna da ne smiju tući djecu, a ta se brojka danas popela na 40%. Tjelesnim kažnjavanjem smatra se udarac po stražnjici, štipanje, šamaranje i zavrtanje ušiju, dok se fizičkim zlostavljanjem smatra udaranje djeteta nogom, predmetom, udaranje djeteta po glavi i stavljanje djeteta u neugodan ili ponižavajuć položaj. Čak 40% roditelja koji djecu fizički kažnjavaju prelaze granicu zlostavljanja, a 20% smatra kako je fizičko kažnjavanje prihvatljiva odgojna metoda, piše Večernji list.
U djetinjstvu su fizičkom kažnjavanju izloženiji dječaci. Do osmog razreda osnovne škole učestalost fizičkog kažnjavanja među dječacima i djevojčicama, dok se u srednjoj školi češće fizički kažnjavaju djevojčice.
Najugroženija skupina su djevojke u drugom razredu srednje škole. U toj dobi fizički se kažnjava čak 34% djevojaka. U toj dobi fizički se kažnjava 22% dječaka. Razlog tome mogao bi biti u tome što većina roditelja dolazi iz tradicionalnih obitelji pa se teško nose s većom samosvijesti novih generacija djevojaka.
– Nasilni odgoj djevojaka ima nekoliko rizika. Jedan je da će tako odgajana djevojka biti tolerantnija prema nasilnom ponašanju u svojem budućem partnerskom odnosu. Dobro je poznat i obrazac međugeneracijskog prijenosa nasilnih oblika odgoja, pa su u većem riziku da jednog dana i same postanu nasilne majke, objasnila je za Večernji profesorica Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
