Hrvatski sindrom: Stručnjaci bježe iz zemlje, studenti bi do diplome bez truda, a uskoro ćemo uvoziti radnike
Golem broj stručnjaka je u protekle tri godine napustilo Hrvatsku, a čak 80 posto mladih bi rado krenulo njihovim putem. S druge strane postoje naznake da ćemo usprkos 400 tisuća nezaposlenih morati uskoro uvoziti radnu snagu. Gdje je tajna hrvatskog sindroma?
Tijekom zadnje tri godine uslijed ekonomske krize Hrvatsku je napustilo između 60 i 70 tisuća građana, a samo tijekom 2013. njih čak 15 tisuća, ustvrdio je stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko na nedavnoj tribini ‘Identitet i imidž Hrvatske u svijetu i doprinos hrvatske dijaspore’ održanoj nedavno na Sveučilištu Juraj Dobrila u Puli.
Trend iseljavanja mladih iz Hrvatske ne pokazuje znakove usporavanja, jer sudeći po statistikama koje je dobro upućeni Skoko iznio na tribini više od tri četvrtine mladih želi otići u inozemstvo.
– Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je oko 110.000 nezaposlenih do 24 godine starosti. Imamo 40-postotnu stopu nezaposlenosti osoba između 20 i 35 godina. Istraživanja pokazuju da u ovom trenutku gotovo 80 posto mladih želi napustiti Hrvatsku jer ovdje vladaju bezperspektivnost, ‘cijeđenje’ sve siromašnijeg naroda te sveopće nesnalaženje onih koji su izbore dobili obećanjima da će nam biti bolje, izjavio je PR stručnjak za Glas Istre.
Zapošljivost i mogućnost napredovanja razlozi odlaska
No takvo kretanje nije novost. Svima nam je još u sjećanju prošlogodišnja Facebook inicijativa ‘Mladi napustimo Hrvatsku’ koja je u samo dva dana skupila 50 tisuća članova. Danas ta inicijativa više nema jak utjecaj, ali je u to vrijeme pokazala da Lijepu našu muče strukturni problemi koji neće proći preko noći.
Portal Srednja.hr i Visoko učilište Algebra su svojevremeno napravili veliko istraživanje na uzorku od čak pet tisuća maturanata i brucoša koje je otkrilo kako mladi koji su na početku svog visokoobrazovnog puta gledaju na potencijal u domovini.
Naime, više od polovine maturanata i brucoša tada nam je potvrdilo kako je jedan od najbitnijih faktora prilikom izbora fakulteta – zapošljivost u Europskoj uniji.
– Kada sam birao fakultet bitnu mi je ulogu igrala mogućnost zapošljavanja u inozemstvu iako nije bila presudna. Sumnjam da ću se u Hrvatskoj ostvariti na način na koji planiram tako da vjerojatno s prvom dobrom prilikom odlazim, kazao nam je Filip, brucoš FER-a.
Dodao je kako je glavni uzrok takvog stava činjenica da u inozemstvu postoji mogućnost lakšeg napredovanja u struci, profesionalnog usavršavanja te naravno mogućnost lakšeg zapošljavanja.
Ulagati u obrazovanje
Usprkos sveopćoj letargiji, depresiji i pesimizmu Božo Skoko ističe kako rješenja za ovakvu situaciju ima, no treba adekvano reagirati.
– Ako pogledamo sve europske države koje su proteklih desetljeća ostvarivale visoki rast, poput Finske ili Irske, vidimo da su ga temeljile prvenstveno na ulaganju u obrazovanje, jer jedino školovani ljudi mogu nositi taj razvoj, izjavio je za Glas Istre.
U Hrvatskoj je situacija upravo suprotna.
Mijenjati sustav, ali i mentalitet
Ipak za sve veći broj mladih i visokoobrazanih ljudi na burzu, ne može se okriviti isključivo državne strukture.
Naime, već duže vrijeme sustav ne izbacuje dovoljno stučnjaka iz deficitarnog područja tehničkih i prirodnih znanosti takozvanog STEM-a i to ne samo svojom krivicom. To propulzivno i plodno područje hrvatski maturanti često zaobilaze.
Gore spomenuto istraživanje portala Srednja.hr otkrilo je zastrašujuću činjenicu. Oko 50 posto brucoša i maturanata smatra kako su ‘to teški fakulteti, a većina želi diploma bez muke’.
Drugim riječima, osim jačanja obrazovnog sektora i stvaranja kvalitetnih uvjeta za razvoj poduzetništva, kao što to Skoko sugerira, pred društvom je i teška borba s mentalitetom i stavom ‘do kruha bez truda’.
S druge strane, bilo kakvo iseljavanje iz Hrvatske pogubno je i za demografsku sliku jer nas je svake godine sve manje i kao nacija smo sve stariji.
Naša država zbog toga već sada mora početi raditi na strategiji useljavanja, jer u budućnosti neće imati tko privređivati i bit će nedovoljno radne snage, ma kako nam se to činilo danas nemogućim kad imamo gotovo 400 tisuća ljudi na burzi.
