Hrvatski školarci loši iz matematike, jer ne rade dovoljno i uče kampanjski
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je objavilo rezultate nedavno provedenog međunarodnog istraživanja u znanju hrvatskih osnovnoškolaca u matematici, prirodoslovlju i čitalačkoj pismenosti. Rezultati su pokazali kako je školarcima znanje iz matematike deset bodova ispod međunarodnog prosjeka.
Nedavno su na stranicama NCVVO-a objavljeni rezultati petogodišnjeg međunarodnog istraživanja provedenog od strane nekoliko europskih istraživačkih institucija koji su pokazali kako hrvatskim osnovnoškolcima najviše muke zadaje matematika.
Istraživanje provedenu u suradnji s Međunarodnim udruženjem za vrednovanje obrazovnih dostignuća uz potporu MZOS-a i Vlade, pokazatelj je kako je upravo iz matematike Hrvatska na 30. mjestu s 490 postignutih bodova, što je deset bodova ispod međunarodnog prosjeka.
Gimnazije imaju prevelik broj predmeta
– Matematika zahtijeva kontinuirani rad i ne može se učiti kampanjski. Osim toga, profesori u osnovnoj školi skloniji su podleći pritisku javnosti, roditelja, uprave škole te spustiti kriterij da bi učenici imali dobre ocjene za upis u srednju školu.
Učenici u osnovnoj školi ne naviknu dovoljno i kontinuirano raditi te dođu u gimnaziju sa slabim predznanjem. Srednjoškolski program matematike je opsežan i ne stigne se toliko vježbati kao u osnovnoj školi. Zahtijeva se više rada kod kuće, u izradi domaćih zadaća, te inzistira na razumijevanju i jasnoći, a ne na bubanju gotovih koncepata i recepata, izjavila je savjetnica te profesorica matematike i informatike Lidija Blagojević za glas-slavonije.hr.
Profesorica Blagojević je istaknula kako još nitko nije poduzeo ništa po pitanju preopširnog nastavnog programa za većnu predmeta te prevelikog broja predmeta u gimnaziji. Prema njenim riječima trebalo bi uvesti izborne predmete i smanjiti broj obaveznih predmeta kako bi se njima moglo više vremena posvetiti te temeljitije izučiti.
Matematika se ne uči napamet i nije za kampanjce
– Jesu li današnji učenici gluplji nego što su bili prije? Je li nastavni program prije bio lakši, a profesori sposobniji? Naravno da nisu, međutim, matematika je jednostavno predmet koji se ne može naučiti napamet, koji traži logičko razmišljanje, mnogo vježbanja i ne može se svladati bez kontinuiranog rada, komentirao je Šime Šuljić, predsjednik udruge za promicaje nastave matematike Normala za glas-slavonije.hr.
Istaknuo je kako se radi o kompleksnom problemu te kako učenici prilikom vježbanja i učenja matematike moraju razmišljati o potpuno apstraktnim objektima koji nisu povezani s vanjskim svijetom. Prema njegovim riječima ne postoji čarobni štapić koji bi olakšao taj predmet koji predstavlja najveći problem današnjim učenicima koji sve češće idu na instrukcije.
