Hrvatski tinejdžeri šire zabrinjavajući trend: Samoranjavanjem se lakše nose s problemima
Mladi u Hrvatskoj su prihvatili zabrinjavajući trend tinejdžera iz SAD-a koji u skloni samoozljeđivanju. Rezanje kože, ali i guranje metalnih predmeta na urezano mjesto, sve je redovitija praksa mladih koji se odlučuju na taj način nositi s društvenim pritiscima i problemima.
Trend samoranjavanja koji je prije četiri godine uzeo maha među američkim tinejdžerima proširio se i među hrvatskim učenicima osnovnih i srednjih škola, piše Glas Slavonije.
Rezanje kože zbog ocjena ili nezadovoljstva sobom
Rezanje kože, najčešće na ekstremitetima te guranje većinom metalnih predmeta na zarezano mjesto, postala je sve redovitija praksa mladih.
O ovom zabrinjavajućem trendu se šuška po Facebooku i drugim društvenim mrežama, a razlog samoozljeđivanju najčeće je nezadovoljstvo sobom ili odnosima u obitelji. Mladi koji se samoranjavaju često pozivaju i druge vršnjake da si nanose bol oštrim predmetima.
Majka jedne đakovačke tinejdžerice ostala je šokirana porukama svoje kćeri koje je pročitala na njenom Facebook profilu.
– U privatnim porukama njene su je vršnjakinje pozivale da se izreže jer će joj tako biti lakše podnijeti loše ocjene, moja ‘prigovaranja’, a ako i završi na psihijatriji, neće joj se ništa loše dogoditi jer je tamo super! Ostala sam u šoku. Tek sam kasnije shvatila da moja kći nosi duge rukave i ljeti i zimi, rekla je zabrinuta i šokirana majka za Glas Slavonije te je pomoć za svoje dijete potražila i kod psihijatra.
U porastu je broj tinejdžera koji se samoranjavaju
Psiholog i psihoterapeut Ivan Modrušan ističe da se se sa sličnim slučajevima redovito susreće. Govori da je rezanje kože kod mladih obično znak izraženog nezadovoljstva sobom .
– I k meni dolaze slučajevi s pokušajima suicida, nekakvim rezanjem, koje je u vezi sa socijalnim pritiskom, odnosno nemogućnošću da se osoba nosi s tim. Nije tu samo u pitanju količina materijalnih dobara koju imaju (ili nemaju), nego i to kako postići prosjek ocjena, kako dobiti poštovanje svojih vršnjaka i biti popularan, sve to neprestano izaziva takve neurotske reakcije, objašnjava profesor Modrušan za Glas Slavonije.
Dodao je da mora postojati jedan broj programa za djecu koja su rizična ili za roditelje koji ne mogu izaći na kraj s takvim situacijama s kojima se susreću.
Da je broj tinejdžera koji se samoranjavaju u porastu, potvrdila je i dječja pravobraniteljica Mila Jelavić. – Što se tiče samoranjavanja, riječ je o složenom problemu iz područja zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih koji se proteklih godina i u nas sve češće javlja, ali nije izravno povezan s problematikom siromaštva. Godinama upozoravamo na potrebu ustrojavanja savjetovališta i odgovarajućih zdravstvenih ustanova u kojima bi se na primjeren način unapređivalo i zaštitilo mentalno zdravlje djece i mladih, izjavila je Jelavić.