Hrvatsko obrazovanje već 9 godina stagnira, trećina učenika nema osnovnu matematičku pismenost
OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)
prošle je godine provela najveće međunarodno obrazovno
istraživanje PISA, koje ispituje znanja i kompetencije
učenika u dobi od 15 godina u područjima matematičke,
prirodoslovne i čitalačke pismenosti. Rezultati su
pokazali kako već devet godina hrvatsko obrazovanje
stagnira, a isplivali su doista zabrinjavajući podaci
što se tiče posebno matematike, ali i drugih područja.
Cilj PISA-e (Programme for International Student
Assessment) nije ispitati koliko dobro učenici
reproduciraju stečena znanja, već saznati koliko dobro
mogu primjenjivati vještine u novim situacijama i
nepoznatim okruženjima.
PISA, najveće međunarodno obrazovno istraživanje koje
ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od 15
godina provela je prošle godine Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ono je provedeno u 65
zemalja sudionica, a u Hrvatskoj je u njemu sudjelovalo
6153 učenika iz 163 srednje škole. Cilj je PISA-e
otkriti stečena znanja i kompetencije učenika, no ne u
smislu čistog reproduciranja istih, već otkrivanja u kojoj
mjeri oni mogu te vještine koristiti za aktivno
sudjelovanje u budućnosti, ali i primjenjivati znanja u
novim situacijama i nepoznatim okruženjima. -Današnje
društvo pojedince ne nagrađuje za ono što znaju, već za
ono što mogu činiti sa svojim znanjem, rekla je voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth.
Trećina hrvatskih školaraca ne dostiže razinu osnovne matematičke pismenosti
Peti trogodišnji ciklus PISA 2012. bio je usmjeren na
matematičku pismenost kao glavno ispitno područje uz
čitalačku i prirodoslovnu pismenost, kao i sposobnost
rješavanja problema. Osim kognitivnog teksta učenici,
njihovi roditelji i ravnatelji su anketirani radi
prikupljanja podataka o mogućim pozadinskim utjecajima na
obrazovna postignuća.
Sudeći prema onome što su pri rješavanju matematike
pokazali hrvatski učenici, treba se zapitati priprema li
Hrvatska svoj pomladak za ativno sudjelovanje u
budućnosti. Naime, od 65 zemalja koje su sudjelovale u
ovom istraživanju, Hrvatska se smjestila na 40. mjesto,
što je statistički značajno ispod prosjeka OECD – a.
Gotovo 30 posto učenika ne posjeduje osnovnu matematičku
pismenost odnosno polazišnu razinu znanja i sposobnosti
na kojoj učenici počinju pokazivati kompetencije nužne
za produktivno sudjelovanje u životnim situacijama u
kojima je potrebna matematička pismenost, dok je tek 1,6
posto učenika dostiglo najvišu razinu. Najbolji
prosječni rezultat postigla je Šangaj – Kina (613
bodova), rezultat koji nadmašuje OECD – ov prosjek za
199 bodova, što predstavlja prednost od gotovo tri
godine školskog obrazovanja. Zanimljivo je kako je
postotak hrvatskih učenika ispod osnovne razine jednak udjelu
učenika na najvišoj razini kompetencija u Šangaj-Kini. Dakle, Hrvatska ima
30 posto ‘matematički nepismenih’ učenika, dok najbolja Šangaj-Kina ima nešto više od 30 posto ukupno
testiranih petnaestogodišnjaka na najvišoj razini
matematičkih kompetencija.
Mnogi se osjećaju bespomoćno dok vježbaju matematiku
Veliki problem koji pokazuju hrvatski učenici što se
tiče omraženog predmeta jest nedostatak samopouzdanja,
koji se manifestira kroz razvijanje anksioznosti prema
matematici. Oko 30 posto učenika izvještava da se osjeća
bespomoćno tijekom rješavanja matematičkih zadataka.
I u području prirodoslovne pismenosti najbolji rezultat
imaju učenici šangajske provincije. Hrvatska se nalazi
na 34. mjestu (491 bod), što je svrstava u skupinu
zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od
prosjeka OECD-a. Čak 17,2 posto učenika ne posjeduje
osnovna znanja i sposobnosti u spomenutom području, dok
ih tek 4,6 posto pokazuje izvrsnost u njemu.
I u čitalačkoj pismenosti Hrvatska značajno ispod prosjeka
Šangaj dominira i u području čitalačke pismenosti, dok
se Hrvatska pozicionirala na 35. mjestu te se tako može
svrstati u skupinu zemalja s rezultatom statistički
značajno nižim od prosjeka OECD – a. Ispod osnovne
razine znanja i sposobnosti u tom području nalazi se
gotovo 19 posto hrvatskih učenika.
Budući da se OECD -ov izvještaj najviše fokusirao na
matematiku kao područje koje će učenicima biti od bitne
koristi u budućnost, važno je naglasiti kako susjedne
zemlje, za razliku od Hrvatske, pokazuju značajne
promjene u odnosu na PISA 2006 ciklusu. Naime, Crna Gora pokazuje smanjenje udjela slabijih učenika za
3,4 posto, a Srbija povećanje udjela učenika na višim
razinama za 1,7 posto.
Obrazovanje stagnira već 9 godina
Evidentno je da Hrvatska godinama ne uspijeva
obrazovanje dići na višu razinu, što rezultira
poražavajućim podacima o smještanju njezinih školaraca
debelo ispod prosjeka OECD -a. Ovo je već treće po redu
nacionalno izvješće koje donosi točne podatke o
kvaliteti obrazovnog sustava, i očito je da se stvari
trebaju mijenjati, a podaci učinkovito koristiti.
Ministar Željko Jovanović izvještaj s poražavajućim podacima
uspjeha hrvatskih učenika komentirao je citirajući
Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije,
objašnjavajući kako je sve ono što u njoj piše dobar put
da PISA testovi u budućnosti u Hrvatskoj budu bolji.
– Za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, što je
gorući problem u Hrvatskoj, nužna je reforma organiziranja
i poboljšanja obrazovnih sustava. Obrazovni sustavi
moraju biti efikasniji i bolje prilagođeni učenicima i
posebno tržištu rada, rekao je Jovanović.
Ministar razočaran rezultatima, ali se ipak ogradio
Resorni ministar priznao je da su rezultati koje su
pokazali hrvatski učenici vrlo loši. – Oni su
ispodprosječni u svim promatranim područjima, krajnje su
razočaravajući, ali i posve očekivani. Ništa se posebno
u hrvatskom obrazovnom sustavu 2006., 2009. i 2012.
godine nije ni dogodilo. Ovo su rezultati prošlih
obrazovnih sustava, svih bivših ministara, ovo nisu
rezultati aktualnog saziva MZOS-a, jer ti su učenici u
školi već osam godina, objasnio je Jovanović.
Također je naglasio kako je plan ovog ministarstva u
središte staviti učenika i njegove potrebe te se
fokusirati ne samo na znanje, već i na vještine i
kompetencije koje će omogućiti da se učinkovito
rješavaju sve životne situacije, što po svemu sudeći,
naglasio je ministar, sadašnji učenici nisu u stanju. –
Uzalud vam je znanje ako to znanje ne znate promijeniti,
rezultati PISA testova u čitalačkoj, prirodoslovnoj i
matematičkoj pismenosti govore upravo to, zaključio je
ministar.
