U Hrvatskoj je lani rođeno 36.135 djece: Provjerite koja su najčeća imena i u kojim je gradovima najveći prirast
Na današnji dan, 20. studenog sada već davne 1959. godine. Generalna skupština UN-a usvojila ‘Deklaraciju o pravima djeteta’, a trideset godina kasnije i ‘Konvenciju o pravima djeteta’. Zato na taj datum obilježavamo Međunarodni dan djece, a tim je povodom Državni zavod za statistiku izdao zanimljive podatke vezane uz djecu u Hrvatskoj.
Foto: Unsplash
Na Međunarodni dan djeteta kojeg obilježavamo svakog 20. studenog u godini, Državni zavod za statistiku (DZS) izdao je statističke podatke o djeci u Hrvatskoj – koliko je lani rođenih i u kojim gradovima najviše, koja su najčešća imena, statistiku o broju učenika te aktivnostima odlaska u kazalište i čitalačkim navikama.
Najveći prirodni prirast u Solinu, a najčešća imena Luka i Mia
Prema tim podacima u 2019. u Hrvatskoj je živorođeno 36.135 djece, od čega su 51,1% bili dječaci, a 48,9% djevojčice. Među gradovima s najvećim prirodnim prirastom nalaze se Solin (53) i Metković (49), a prate ih Kaštela (28), Čakovec (24) i Zaprešić (19).
Iz DZS-a ističu kako su i manje sredine bilježile su demografska kretanja u plusu. Slično kao i gradovi, najveći prirodni prirast imale općine na Jadranu i sjeveru Hrvatske. Na prvome mjestu ističe se općina Podstrana (50), slijede je Župa Dubrovačka i Viškovo, koji su imali jednak prirodni prirast (49), te dvije općine u Međimurskoj županiji – Nedelišće (42) i Mala Subotica (27).
Kada je riječ o imenima, lani je najviše mališana nazvano Luka i Mia. U pet najčešćih muških imena nalaze se još i David, Jakov, Ivan te Petar, a među imenima djevojčica prevladavale su još i Ema, Lucija, Sara te Nika.
U osnovnim školama omjer učitelja i učenika 1 : 9,1
Nakon prvih godina života slijedi upis u vrtiće. Prema podacima DZS-a, na početku prošle pedagoške godine u nekom obliku predškolskog odgoja sudjelovalo je 139.682 djece, od čega ih je 89,7% bilo uključeno u redoviti program. Program predškole pohađalo je 9.861 dijete, dok je 4.527 djece bilo uključeno u kraći program. Osam i više sati dnevno u vrtićima provodi 76% djece, a prema podacima DZS-a, u prosjeku je u pedagoškoj godini 2019./2020. dolazilo desetero djece.
Kada je, pak, riječ o školarcima, na početku školske godine 2019./2020. ukupno je 314.148 učenika pohađalo osnovnu školu, a u prve je razrede lani upisano 38.518 prvašića.
Prema podacima DZS-a, u redovitom osnovnoškolskom obrazovanju odnos broja učitelja i učenika u prošloj školskoj godini bio 1 : 9,1, dok je u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju taj odnos bio 1 : 1,9.
U prvi razred srednjih škola lani je upisano 40.315 učenika, a oni ulaze u zbroj od 146.277 srednjoškolaca, koliko ih je ukupno zabilježeno u prošloj školskoj godini.
42,2% članova narodnih knjižnica su mlađi od 18.
Kada je riječ o provođenju slobodnog vremena djece u kazalištima, DZS kaže kako su u sezoni 2018./2019. odigrano ukupno 6.793 dječje i lutkarske predstave, koje su uživo odgledale ukupno 916.893 posjetitelja.
– Možda suprotno uvriježenomu mišljenju, djeca i mladi imaju sklonost prema čitanju i posjećivanju knjižnica. Svaki učenik obavezni je član knjižnice osnovne (ukupno 883) ili srednje škole (ukupno 401) koju pohađa, što dovodi do podatka da su članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica u 2019. činili 40% članstva svih knjižnica. No, izvan toga obaveznog članstva u školama, djeca i mladi rado posjećuju i narodne knjižnice. Naime, udio mlađih od 18. godina u ukupnom broju korisnika narodnih knjižnica u 2019. iznosio je 42,2%. Ujedno, u ukupnim posjetima knjižničnim događanjima i radionicama čak 70% polaznika mlađe je od 18 godina., kažu iz DZS-a kada su u pitanju čitalačke navike djece u Hrvatskoj.
