HZZ odgovora na bitna pitanja oko promjena sa stručnim osposobljavanjem
Pred par je tjedana Hrvatski zavod za zapošljavanje nenadano objavio kako se obustavlja dio mjera aktivne politike zapošljavanja. Najviše su tom najavom ostali zbunjeni korisnici mjere stručno osposobljavanje za rad, a još više je zbunila one koji su mjeru planirali koristiti ili već predali svoje zahtjeve. Na pitanja jesu li redefinirani uvjeti trajni, gleda li se dob korisnika u trenutku zaprimanja ili rješavanja zahtjeva, te namjerava li se mogućnost korištenja mjere vratiti i starijima od 29 godina odgovara nam Zavod za zapošljavanje.
Redefiniranjem uvjeta, a prvenstveno ciljanih skupina koje će moći koristiti mjeru stručno osposobljavanje za rad, odlučeno je kako će ona od sada biti usmjerena ka mladima do 25 godina, a koji su u evidenciji Zavoda prijavljeni kao nezaposleni kraće od 4 mjeseca. Osim njih mjeru će moći koristiti osobe mlađe od 25 i 29 godina koje imaju status trajno nezaposlenih osoba, dakle u evidenciji nezaposlenih su dulje od 6 odnosno 12 mjeseci.
To je dovelo do negodovanja onih koji su mjeru namjeravali koristiti, te povuklo brojna pitanja onih koji su već u postupku odobravanja korištenja ove mjere. Stoga smo odlučili sakupiti ona koja se najviše ponavljaju i na koja se teško pronalaze odgovori, a na ta pitanja su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Željeli bismo čuti i vaše mišljenje o mjeri Stručno osposobljavanje za rad, stoga vas upućujemo na našu anketu koja se nalazi na ovoj poveznici.
Budući da odobravanje zahtjeva zna potrajati i po nekoliko mjeseci, ako je osoba na rubu dobne granice (npr. za par će tjedana navršiti 30 godina), gleda li se kod rješavanja zahtjeva dob koju je imao/la u trenutku zaprimanja ili u trenutku obrade zahtjeva?
Nezaposlena osoba mora ispunjavati uvjete ciljane skupine u trenutku ocjenjivanja zahtjeva, kao i u trenutku kada se uključuje u mjeru, tj. prijave na HZMO u radni odnos, SOR, početak obrazovanja itd. Zahtjevi kojima će biti obuhvaćene ove ciljane skupine, posebice mlade osobe unutar Garancije za mlade po kojoj je bitno pratiti ulazak u mjeru unutar 4 mjeseca od ulaska u nezaposlenost rješavat će se prioritetno, kako zbog procedura Zavoda ne bi osobe bile zakinute.
Osobe do 25 godina koje su najmanje 4 mjeseca u evidenciji nezaposlenih imaju pravo na stručno osposobljavanje. Međutim dogodilo se da je djevojka koja spada u tu dobnu skupinu na Zavod u trenutku zaprimanja zahtjeva bila u evidenciji nezaposlenih 5 mjeseci. Njoj je zahtjev odbijen. Koliko još mora čekati da bi stekla pravo na SOR? Zašto je napravljen vremenski razmak za ovu mjeru, tako da osobe do 25 godina koje su u evidenciji između 4-6 mjeseci nemaju pravo na SOR?
Mjera stručno osposobljavanje provodi se u okviru dva projekta: Provedba aktivne politike zapošljavanja za mlade i Provedba aktivne politike zapošljavanja za dugotrajno nezaposlene mlade. Prvi projekt uključuje ciljanu skupinu Mlade nezaposlene osobe u dobi 15-29 godina, u registriranoj nezaposlenosti najviše do 4 mjeseca (što se procjenjuje danom prijave na mirovinsko osiguranje tj. u trenutku odobrenja zahtjeva te početka sama mjere također), a drugi projekt Mladi do 25 godina u evidenciji dulje od 6 mjeseci te mladi do 29 godina u evidenciji dulje od 12 mjeseci. S obzirom da je izvor financiranja za obje ove mjere Europski socijalni fond odnosno za prvi od navedenih projekata i Inicijativa za zapošljavanje mladih, kriteriji koji se primjenjuju o dobi i dužini nezaposlenosti proizlaze iz zadanih kriterija Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., kao i ostalih relevantnih dokumenata poput Preporuke Vijeća o uspostavi Garancije za mlade, te kriterijima o dugotrajnoj nezaposlenosti koji se primjenjuju u EU i odnose se na sve države članice.
Za navedeni primjer možemo reći da je zahtjev osobe odbijen iz razloga što je u trenutku rješavanja zahtjeva osoba bila u evidenciji 5 mjeseci te ne pripada prvoj mjeri (do 4 mjeseca), a kraće od 6 mjeseci što je kriterij za drugu mjeru odnosno mjeru za dugotrajno nezaposlene mlade osobe. Ukoliko osoba neće napuniti 26 godina u trenutku kada će biti 6 mjeseci u evidenciji tada poslodavac može podnijeti zahtjev po kriteriju koji se primjenjuje za dugotrajno nezaposlene mlade osobe. Procedura zaprimanja zahtjeva je ista, a visina novčane pomoći, putnih troškova i doprinosa se ne mijenja bez obzira na jedan od navedena dva izvora financiranja za mlade.
Jesu li ‘redefinirane mjere i uvjeti’ privremeni ili trajni?
Redefinirane mjere, odnosno uže postavljene ciljane skupine imaju privremeni status. Na temelju Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj kao strateškog dokumenta koji postavlja okvir za provedbu istih, svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje donosi Uvjete i načine korištenja sredstava za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Isto tako, ispitivanjem stanja i kretanja na tržištu rada, ali i relevantnih europskih i hrvatskih strateških dokumenata u području zapošljavanja definiraju se ciljane skupine, kriteriji te ostali relevantni podaci za provedbu istih.
Na koji način je Zavod za zapošljavanje namjeravao riješiti problem da je stručno osposobljavanje postalo supstitut za zapošljivost mladih? Mladi će, što ste i sami rekli i dalje imati pravo na ovu mjeru, ako ne i veći broj njih. Iz toga proizlazi kako će tvrtke i dalje moći uzimati nove mlade osobe na stručno, bez da ih zaposle po završetku obrazovanja jer je SOR i dalje dostupan jednakom broju ljudi, a uvjeti za poslodavca nisu promijenjeni i ograničeni.
Cilj mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je nezaposlenim osobama bez radnog iskustva u zanimanju za koje su završile školovanje osigurati ulazak na tržište rada neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. HZZ-u nije bila intencija da stručno osposobljavanje zamjeni redovan radni odnos već da se pomogne određenim skupinama nezaposlenih osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada da u što kraćem periodu započnu stjecati potrebno radno iskustvo i mirovinski staž.
S obzirom da je cilj mjere podići zapošljivost mladih, u sklopu vanjske evaluacije mjera Aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2010. do 2013. godine, kvazieksperimentarlonom metodom procjene učinka utvrđeno je da se sudjelovanje u mjeri Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa zapošljivost korisnika u određenom vremenskom periodu nakon izlaska iz mjere statistički značajno povećala. Više o samoj metodi i procjeni učinka mjere SOR možete pronaći u objavljenom sumarnom izvješću vanjske evaluacije objavljenom na stranicama HZZ-a, str. 32 – 36.
HZZ je svjestan problematike da je stručno osposobljavanje za neke poslodavce postalo supstitut zapošljavanju mladih te upravo redefiniranjem ciljanih skupina u smislu uže postavljenih želi se dovesti provedba mjere pod određenu kontrolu. Također, preispitivanjem kriterija i postrožavanjem istih nastoje se spriječiti negativni efekti koji se pojavljuju u praksi.
Što je s osobama koje su starije od 29 godina, a nemaju nikakva iskustva u struci? Konkretno osoba je inženjer građevine i ne može se zaposliti jer nema iskustva, a starija je od 29 godina. Toj je osobi jedina nada bio SOR, pa makar da položi stručni ispit. Hoće li se u dogledno vrijeme donijeti neka odluka koja će pomoći ovoj skupini, koja je do sada zadovoljavala sve uvjete korištenja mjere SOR, ali ih je redefiniranjem ciljnih skupina izgubila jer ima ‘višak’ godina?
U ovom trenutku ne možemo prognozirati hoće li se donijeti neka odluka koja bi pomogla osobama starijima od 29 godina pri ulasku u stručno osposobljavanje. Kao što smo već naveli u prethodnom odgovoru, HZZ svake godine donosi nove Uvjete i načine korištenja sredstava za provedbu mjera te su sve mjere koje provodi podložne redefiniranju. U ovom se trenutku provode po zadanim kriterijima iz ugovorenih Projekata ESF-a, a HZZ razmatra navedenu problematiku te će poduzeti potrebne intervencije u skladu s mogućnostima i objektivnim okolnostima u kojima će se u budućnosti nalaziti.