HZZ otkriva koja su zanimanja tražena u Hrvatskoj, a za koja bi trebalo smanjiti upisne kvote
Da hrvatski obrazovni sustav ne prati potražnju tržišta rada pa dobivamo višak radne snage koja se nema gdje zaposliti, nije prevelika tajna. Početkom svake godine pa tako i ove, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje publikaciju pod nazivom ‘Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja’, a sadržava popis deficitarnih i suficitarnih zanimanja po županijama i gradovima. Ova publikacija rezultat je analize i prognoze potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama u 2019. godini.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
‘Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja’ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje namijenjene su svima koji planiraju nastavak svog obrazovanja na višoj razini. Osim njih, preporuke služe kao smjernica za određivanje upisnih kvota i broja stipendija, jer prikazuju koja su zanimanja na tržištu rada višak, a kojih nedostaje.
I u 2019. među najtraženijim zanimanjima u većini hrvatskih županija bit će mesari, pekari, zidari, medicinske sestre i tehničari. Preporuka HZZ-a je u 2019. povećati upis i broj stipendija za studente medicine, logopedije, farmacije, računarstva i nastavničkih studija fizike i matematike.
U Zagrebu i Splitu nedostaje mesara, pekara i kuhara
Među trogodišnjim školama za koje bi trebalo povećati upisne kvote u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nalaze se smjerovi za zanimanja tesar, zidar, kuhar, pekar, mesar, slastičar, vodoinstalater i srodni zanati. Baš kao i u prošloj godini od četverogodišnjih škola, kvote bi se u zagrebačkim školama trebale povećati za upis budućih medicinskih sestara i tehničara. Od visokoobrazovanih nedostaje u Zagrebu liječnika, diplomiranih matematičara i fizičara nastavničkog smjera, liječnika, strojara, i logopeda.
Višak su u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, između ostalih, ekonomisti sa srednjom stručnom spremom, veterinarski tehničari, poslovni tajnici i web dizajneri (SSS). Na ovom području preporučuje se smanjiti kvote za upis na studije koji obrazuju politologe, novinare, agronome i stručnjake za poslovnu ekonomiju.
Na širem splitskom području također nedostaje mesara, pekara, konobara i kuhara, ali, primjerice, i medicinskih sestara, računalnih tehničara, komercijalista i elektrotehničara. Preporučuje se na tom području povećati kvote za upis ili stipendije za studije predškolskog odgoja, računarstva, građevinarstva, medicine, farmacije i mnogih dugih.
Višak su na splitskom području, između ostalih, upravni referenti, ekonomisti (SSS), diplomirani pravnici, novinari i politolozi.
Ekonomisti sa srednjom školom višak su u Rijeci i Osijeku
Bravara, mesara, limara i medicinskih sestara nedostaje i u Osječko-baranjskoj županiji. Preporuka HZZ-a je uvesti veći broj stipendija i povećati upisne kvote na studije medicine, logopedije, strojarstva, računalstva i matematike na sveučilišnim studijima.
U toj županiji previše je prodavača, frizera, ekonomista (SSS), farmaceutskih i fizioterapeutskih tehničara, među ostalima. HZZ preporučuje smanjiti upisne kvote na pojedinim humanističkim i društvenim sveučilišnim studijima, kao i na stručnim studijima računovodstva, fizioterapije, trgovine.
Baš kao i u ostalim spomenutim područjima, i u Primorsko-goranskoj županiji najtraženiji su strukovnjaci – mesari, kuhari, pekari, limari i zidari. I ondje nedostaje medicinskih sestara, ali i strojarskih i tehničara geodezije. Preporuka je na širem riječkom području povećati upisne kvote na sveučilišne studije računarstva, farmacije, medicine, rehabilitacije, logopedije, elektrotehnike…
Višak su u Primorsko-goranskoj županiji prodavači, ekonomisti sa završenom srednjom školom, upravni referenti, pravnici i stručnjaci u poslovnoj ekonomiji.
‘Preporuke HZZ-a pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta’
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu kako je analiza i prognoza potreba tržišta rada provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile. Prilikom izrade ove publikacija s preporukama korišteni su i podaci o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.
– Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, zaključuju iz HZZ-a.
Koje je zanimanje deficitarno u vašoj županiji i za koja bi se upisne kvote trebale povećati, a za koja smanjiti, provjerite u dokumentu koji slijedi.
[scribd id=396725986 key=key-6v46otJL35pAu3tgzFqU mode=scroll]
__________________________________________________________________
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našoj Facebook stranici Maturanti 2019. i u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
