I dalje imamo najviše radnika sa srednjoškolskim obrazovanjem, veći udio žena zaposlen je u znanosti
Državni zavod za statistiku povodom Međunarodnog praznika rada objavio je statistiku vezanu uz rad u Hrvatskoj za 2022. godinu. Tako je prema prošle godine bilo 1,7 milijuna zaposlenih, udio zaposlenih žena je, kao i uvijek, nešto manji od muškaraca te i dalje imamo najveći postotak radne snage sa srednjom stručnom spremom. Uz to, drugi najveći udio zaposlenih žena odnosni se na kategoriju Znanstvenica, inženjerki i stručnjakinja.
Foto: Unsplash
Anketa o radnoj snazi najopsežnije je istraživanje o obilježjima tržišta rada i za cilj ima prikupiti podatke o veličini, strukturi i obilježjima radno sposobnog stanovništva. Prva takva Anketa u Hrvatskoj je provedena 1996., a od 2007. se kućanstva anketiraju neprekidno tijekom cijele godine.
I dalje je najveći udio zaspolenih osoba sa srednjom stručnom spremom
Anketom se obuhvaćaju sve osobe koje su u tjednu kada su anketirane radile barem jedan sat, bez obzira na njihov status i način plaćanja za obavljeni rad, tako da u ovom istraživanju zaposlena osoba može biti i umirovljenik, student ili kućanica. Povodom Međunarodnog praznika rada, Državni zavod za statistiku objavio je rezultate Ankete za 2022. godinu.
– Kada bismo sažeto opisali trendove na tržištu rada unatrag pola desetljeća, točnije, u razdoblju od 2018. do 2022., taj bi opis glasio: broj je zaposlenih rastao, udio zaposlenih muškaraca uvijek je nešto veći u odnosu na udio žena, a u ukupnom broju zaposlenih najveći su udio imale osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, ističu iz DZS-a.
U Hrvatskoj je udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu 48,7 posto
U 2022. je prema Anketi bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52 tisuće, odnosno za 3,1 posto posto više u odnosu na 2018., dok se broj nezaposlenih osoba u odnosu na 2018. smanjio za 25 tisuća, odnosno za 16,2 posto te je u 2022. iznosio 128 tisuća. Stopa zaposlenosti, tj. postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.
– Ako promatramo zaposlene prema spolu, u promatranom razdoblju nije bilo većih odstupanja u usporedbi s trendovima u proteklim razdobljima. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2 posto, navode iz DZS-a.
Pad udjela zaposlenih sa završenim osnovnoškolskim i nižim obrazovanjem
Anketa je pokazala kako oe najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, njih 21,8 posto. Zatim slijede poslovi Rukovatelja postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva u iznosu od 14,4 posto te Uslužna i trgovačka zanimanja s 13,2 posto.
Najveći udio žena bio je zaposlen u Uslužnim i trgovačkim zanimanjima, njih 26,4 posto, dok su na drugome i trećemu mjestu bile Znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje s 23,7 posto te Tehničarke i stručne suradnice u iznosu od 14,3 posto.
– U proteklih pet godina nisu zamjetne znatnije promjene ni u udjelu zaposlenih prema stupnju obrazovanja, no u 2022. u odnosu na 2018. ipak je uočen pad udjela zaposlenih sa završenim osnovnoškolskim i nižim obrazovanjem, blago povećanje udjela zaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem, dok je udio onih s visokim obrazovanjem ostao gotovo nepromijenjen, poručili su iz DZS-a.
Tijekom tjedna radimo nešto manje nego prije
Podaci Ankete također pokazuju kako smo u 2022. prosječno radili 37,7 sati na tjedan. Usporedimo li to s prethodnom godinom, vidljiv je blagi pad jer smo u 2021. radili 37,9 sati na tjedan. Što se tiče ovih podataka na razini Europske unije, u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, a veći udio činili su muškarci, njih 53,7 posto.
Stopa zaposlenosti u području Europske unije iznosila je 54,1 posto. Zemlja u kojoj je ta stopa bila najniža jest Italija s 45,1 posto, dok je najviša zabilježena na Islandu – 71,8 posto. Kada se gledaju prosječni tjedni sati rada, u Grčkoj se najviše radi – čak 39,7 sati tjedno, a u Nizozemskoj najmanje, odnosno 30,8 sati tjedno, dok je europski prosjek 35,9 sati rada na tjedan.
