I to je Zemlja znanja: Dvije trećine učenika i studenata doživjelo korupciju
Nastavak afere Indeks u režiji profesora Kelovića na Medicinskom fakultetu u Zagrebu samo pokazuje kakva je situacija u hrvatskom obrazovnom sistemu. Tome u prilog ide i najnovije istraživanje portala EduCentar koje je pokazalo da je 67 posto učenika i studenata doživjelo korupciju u školstvu.
Plava kuverta mnogima nije nepoznanica, a profesori su znali popuštati samo onim studentima koji su kupili njihove originalne knjige. No, ostatak ispitanih tvrdi da samo loši đaci i studenti primaju mito, jer ‘ako znaš onda ti mito ne treba’.
Ako nije velika lova u igri, mnogi se odluče na taj korak
Više od 250 ispitanika imalo je priliku odgovoriti na portalu EduCentra o tome koliko su se suočili s nekim oblikom korupcije tijekom svog obrazovanja. Od 67 posto ispitanika koji su se susreli s korupcijom, većina je koristila mito za upis u željenu srednju školu ili fakultet. Od sveukupnog broja ispitanika čak 26 posto je nastavilo obrazovanje na ilegalan način.
– Malo novaca nikada ne škodi da se proguraš na smjer koji želiš, komentirali su ispitanici.
Izravno pogodovanje učenicima u svrhu podebljanja bankovnog računa
Osim pri upisu, studenti su koristili mito za uspješnije polaganje ispita, i to njih 17 posto.
– Nisam imao uvjete za izlazak na ispit, no mama mi radi u bolnici pa je profesoričinoj kćeri sredila pregled bez čekanja, kazao je anonimni student. Ovo pokazuje da je situacija u školstvu jednako loša kao i ona u zdravstvu.
Uz razne oblike pogodovanja u zamjenu za prolazak na ispitu, mnogi profesori imaju posebne pogodnosti za određene studente. Tako profesor čiji studenti kupe originalnu knjigu koju je on napisao, za vrijeme ispita imaju pravo prepisivati dok će drugi kolege biti sankcionirani.
Oni koji znaju ne trebaju mito
Korupcija je i pogodovanje prilikom ocjenjivanja. Mnogi studenti i učenici više puta su se susreli s nepravdom od strane profesora pri subjektivnom davanju ocjena. Da znanje nije uvijek mjerilo dobivene ocjene, zna 16 posto ispitanika. Svi oni su dobili bolje ocjene samo zato što su njegovali neku vrstu poznanstva s određenim profesorom.
Tek malo više od trećine hrvatske mladeži kazalo je kako pamti samo pozitivna iskustva iz fakultetskog ili školskog razdoblja. Nisu se susretali s oblicima korupcije, a smatraju da su tome podložni samo loši đaci, odnosno loši studenti.
Oni koji znaju, ne trebaju mito za prolaz, zaključak je ove skupine ispitanih.
