Ide tako još jedna protraćena godina bez građanskog i seksualnog odgoja
Građanski i zdravstveni (pa tako i seksualni) odgoj u našim školama trenutno postoje kroz međupredmetne teme. Drugim riječima, ne postoji zaseban predmet sa svojim nastavnim programom, već se pojedine točke obrađuju, po donesenom kurikulumu, kroz različite predmete. Tako, primjerice, nastavnica biologije u sklopu može predavati o sigurnom seksu, zaštiti od spolnih bolesti, kontracepciji, važnosti održavanja osobne higijene. Na politici i gospodarstvu možete slušati o važnosti građanske participacije u demokratskom društvu i pravima LGBT zajednice, a na psihologiji o nečem trećem. To u praksi znači da će neki učenici obraditi više točaka unutar međupredmetnih tema građanskog i zdravstvenog odgoja, neki kvalitetnije, a neki drugi puno manje i manje kvalitetno. O čemu to ovisi? Sve ovisi o nekoliko međusobno povezanih faktora.
Foto: Pixabay
Danas je bio prvi dan nastave. Za više od 400.000 učenika službeno je počela nova školska godina. Nadano, prva normalna školska godina u kojoj će se nastava izvoditi u učionicama. No, nažalost, još jedna školska godina bez adekvatnog građanskog i zdravstvenog, a napose seksualnog odgoja za sve učenike.
Sve, realno, ovisi o nastavniku
Kako to? Građanski i zdravstveni (pa tako i seksualni) odgoj u našim školama trenutno postoje kroz međupredmetne teme. Drugim riječima, ne postoji zaseban predmet sa svojim nastavnim programom, već se pojedine točke obrađuju, po donesenom kurikulumu, kroz različite predmete. Tako, primjerice, nastavnica biologije u sklopu može predavati o sigurnom seksu, zaštiti od spolnih bolesti, kontracepciji, važnosti održavanja osobne higijene. Na politici i gospodarstvu možete slušati o važnosti građanske participacije u demokratskom društvu i pravima LGBT zajednice, a na psihologiji o nečem trećem.
To u praksi znači da će neki učenici obraditi više točaka unutar međupredmetnih tema građanskog i zdravstvenog odgoja, neki kvalitetnije, a neki drugi puno manje i manje kvalitetno. O čemu to ovisi? Sve ovisi o nekoliko međusobno povezanih faktora.
Prvi se faktor odnosi na vrijeme. Koliko je jedan nastavnik sposoban obraditi gradiva spomenutog predmeta da jednoj takvoj temi, koja zahtijeva interaktivni pristup, raspravu s učenicima, primjere, informiranje, posveti dovoljno vremena. Drugi faktor leži u samom nastavniku koji, osim što mora biti adekvatno educiran, mora imati volje i motivacije.
Rezultati istraživanja nisu sjajni
Da prevedemo to na jednostavan jezik, učenici škola gdje su građanski i zdravstveni odgoj tek međupredmetne teme, a to je ogromna većina škola, po defaultu neće dobiti međusobno jednako, ma ni približno usporedivo znanje o pitanjima koja bi se tu trebala obrađivati. U nekim će školama to, žalosno ali istinito, biti tek formalno upisana cjelina za nastavne sate koji u stvarnosti nikada nisu odrađeni.
Da imamo razloga za uvođenje građanskog odgoja kao ozbiljnog, zasebnog predmeta svjedoče rezultati niza relevantnih istraživanja provedenih na našim učenicima. Rezultati studije o stavovima i razini političke pismenosti maturanata, koju je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), također pokazuju da trećina naših maturanata, potpuno suprotno važećoj znanosti i medicini, smatraju da je homoseksualnost neka vrsta bolesti ili poremećaja. Isto toliko bi gejevima zabranilo javni nastup, a petina i rad s djecom. Trećina naših maturanata smatra da su se Ustaše borile za hrvatske interese, a njih niti pola ne zna tko je aktualni hrvatski premijer.
U rezultatima studija nalazimo i razloge za uvođenje zdravstvenog, pa tako i seksualnog odgoja. Osim gore navedenih rezultata koji se djelomično dotiču i sfere seksualnog obrazovanja, neka druga istraživanja pokazuju da naši mladi prosječno stupaju u prve seksualne odnose između 16 i 17 godina, dok studije provedene na petnaestogodišnjacima koji su imali prvi seks pokazuju da čak 60 posto dječaka i 50 posto djevojčica prilikom prvog seksualnog odnosa nije koristilo nikakvu zaštitu.
Seksualno nasilje posvuda
Još jedan od izrazito važnih razloga, koji pogađa na ljudskoj razini, a govori snažno u prilog uvođenju seksualnog odgoja i obrazovanja u škole, odnosi se na seksualno uznemiravanje i zlostavljanje. Ove smo godine, od samog početka, svjedoci stotina takvih priča koje su žene podijelile na društvenim mrežama, u sklopu regionalnog #metoo pokreta. Početkom je godine bilo govora o spolnom nasilju na fakultetima, no ubrzo su se pojavila i svjedočanstva o uznemiravanju iz doba kad su žene bile tek srednjoškolke, pa i učenice osnovne škole.
Iz tih se svjedočanstava već pri površnoj analizi ističu barem tri stvari. Prvo, da je puno učenica doživjelo seksualno uznemiravanje na slične ili potpuno iste načine. Drugo, da su takva ponašanja uglavnom toliko normalizirana da okolina u njima ne vidi problem. To se posebno ocrtava u odgovorima koje su, kad bi prijavile nekog nastavnika ili vršnjaka, dobile od zaposlenika škole ili odraslih. ‘Ma to je normalno’, ‘njima sad lude i pucaju hormoni’, ‘ma on je star’, su samo neki od njih. I treće, jako povezano s prethodna dva, učenici i učenice uglavnom ne shvaćaju odmah da je ono što su doživjeli zapravo seksualno uznemiravanje. Upravo iz tog razloga, ali i straha od neprihvaćanja, nepovjerenja i srama koji im može izazvati okolina, tek danas čujemo toliko priča odraslih žena o uznemiravanju i zlostavljanju koje su doživjele još kao djevojčice.
Navedeno predstavlja tek djelić razloga koji bismo mogli pronaći u ukupnoj materiji razloga u prilog uvođenju građanskog i zdravstvenog odgoja. Mogli bismo sad još nabrajati slučajeve iz razvijenih europskih zemalja, mišljenja stručnjaka, u konačnici zadovoljstvo učenika koji slušaju takav sadržaj. Našlo bi se toga. No, ono što sigurno ne biste našli je ozbiljan, važan razlog zbog koje građanski i zdravstveni odgoj ne bismo trebali imati u školama kao posebne predmete.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije portala srednja.hr
