Ilija Srpak je jedan od najuspješnijih učenika Hrvatske: Evo što misli o našem školstvu
Dok je bio učenik Varaždinske županije, Ilija Srpak je osvojio čak 19 Oskara znanja. Ne samo da se time svrstao među najuspješnije u vlastitoj županiji, već i među najuspješnije u državi. Trenutno završava studij u Cambridgeu, bavi se teorijskom kemijom i kvantnom dinamikom te planira postati znanstvenik i profesor. Za školski sustav Hrvatske, kao i za Cambrdige, ima i kritike i pohvale.
Ilija Srpak na Oskaru znanja 2017., gdje su mu dodijeljena 4; foto: Ivan Božić | srednja.hr
Ilija Srpak je srednjoškolsko obrazovanje završio u Prvoj gimnaziji Varaždin, a potom je upisao studij u Cambridgeu. Kao učenik se često natjecao u područjima kemije, astrononomije i astrofizike, a pri tome je ostvario uspjeh kojim se zaista malobrojni mogu pohvaliti. Osvojio je, naime, čak 19 Oskara znanja. Oskar znanja je, inače, nagrada koja se dodjeljuje učenicima za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim natjecanjima u znanja te glazbi i plesu. Ilija drži rekord za najviše osvojenih Oskara znanja u Varaždinskoj županiji i po tom je kriteriju jedan od najuspješnijih učenika u zemlji.
Uspjehe učenika kao što je Srećko moguće je lako pretraživati na Alumni dijelu portala srednja.hr. Napravili smo ga u suradnji sa Hrvatskom zajednicom županija te Agencijom za odgoj i obrazovanje, a tamo ćete pronaći sve dobitnike Oskara znanja od 2005. godine pa nadalje. Koristeći tražilicu, možete pronaći učenike koji su osvajali natjecanja po imenu i prezimenu, a profesore koji su im bili mentori te školu koju su pohađali. Rezultate je moguće filtrirati po određenim natjecanjima, županiji ili mjestu.
Ambiciozne, marljive i uspješne učenici poput Srećka važno je isticati, a upravo je to razlog iza pokretanja Alumni projekta. Često postavljana pitanja o projektu pročitajte ovdje. Obratili smo se Iliji kao jednom od najuspješnijih alumnija kako bismo doznali što sada, s nekoliko godina odmaka, misli o svom školskom uspjehu te statusu izvrsnih učenika u školskom sustavu.
Hrvatski predstavnici na EuPho ’18 (Ilija Srpak je četvrti s lijeva na desno)|foto: Krešo Zadro (mentor)
U svojoj županiji i dalje si učenik s najviše osvojenih Oskara znanja, a po tom si pitanju i jedan od najuspješnijih učenika u državi. Što ti znači ta titula, kakav je osjećaj biti jedan od najuspješnijih učenika Hrvatske?
Lijepo je biti prepoznat za svoj trud i biti pohvaljen iako to nema nikakav utjecaj na moj svakodnevni život sada. Nisam osoba koja se oslanja na titule ili prošlu slavu i zadovoljan sam sa smjerom koji trenutno imam u životu. Mislim da ima puno potencijalno uspješnih i nadarenih mladih ljudi u Hrvatskoj i da je jedan od zadataka mene kao uspješnog učenika potaknuti njih da ostvare svoje mogućnosti i podijeliti moje znanje. Na kraju krajeva, školska natjecanja su jedna korisna i zabavna aktivnost, ali nisu karijera, i pravi posao tek kreće nakon završetka škole. Trenutno najznačajniji aspekt natjecanja je da sam upoznao mnogo ljudi s kojima se sad družim i studiram.
Kakav je, po tvom mišljenju, položaj izvrsnih učenika unutar školskog sustava?
Ovo je tema o kojoj sam mnogo puta pričao te iako nisam više unutar hrvatskog školska pa nemam novih iskustva iz prve ruke, po onom što znam jest da je jako loš. U većini slučajeva razvoj izvrsnih učenika u osnovnoj školi ovisi o tome imaju li učitelji želju i namjeru uložiti vremena i truda pomoći izvrsnim učenicima da rastu, dati im više gradiva i motivirati ih. U srednjim školama ipak ima razdvajanja učenika po interesima i sposobnostima pa je učenicima lakše naći više mogućnosti za razvoj. Varaždinska županija je otvorila Centre Izvrsnosti koji vrlo dobro pristupaju tom problemu i pokazuju da se može, ali to nije dio državnog obrazovnog sustava. Ne postoji sustavan pristup unutar koji bi razvijao izvrsne učenike, da je negdje definiran u svim tim silnim dokumentima oko gradiva i vrednovanja. Obrazovni sustav je samo usmjeren na to da se prođu svi ciljevi i da se negdje na papiru stavi kvačica da su gradiva obrađena i ocjene dane, i ne postoji išta iza toga, samo volja ponekog profesora velikog srca.
Obrazovanje velikog broja ljudi je bitno za cjelokupno funkcioniranje društva; obrazovanje izvrsnih je bitno za napredak društva.
Trenutno studiraš na Cambridgeu. Kakvo je tvoje iskustvo studija? Čime si zadovoljan, čime eventualno nezadovoljan?
Trenutno sam 4. i završna godina, super mi je u Cambridgeu, imam toliko prilika i mogućnosti za razvijati svoje interese i usredotočiti se na predmete koji me zanimaju. Trenutno radim diplomski projekt iz teorijske kemije, bavim se ponajviše matematikom i programiranjem. Kroz prve tri godine dobio sam široko obrazovanje iz prirodnih znanosti, matematike, te mnogo grana kemije, a sad se mogu fokusirati na projekt koji radim cijelu godinu, praktički svaki dan.
Najveće nezadovoljstvo mi predstavlja otpor vodstva odsjeka za kemiju koje nije pretjerano otvoreno prijedlozima za promjene mlađih generacija, iako to nije velika stvar, njihov argument je da su stvari ovako funkcionirale dugo, pa ih nema puno razloga mijenjati, i zaista, ispiti iz 1960. formatom izgledaju jako slično, i metode rada su se jedva promijenile desetljećima, a s obzirom na visoki ranking Cambridgea, zaista nemaju značajan razlog nešto promijeniti, ali možda bi ipak trebali pokušati.
Međutim, dolazim iz Hrvatske, nemogućnost promjene stvari koje su loše nisu šokantno otkriće već norma s kojom sam odrastao, a Cambridge se barem trudi oko rada sa studentima, i onima koji trebaju pomoć bilo koje vrste, i onima koji žele još više.
Imaš li neko iskustvo s nekog od brojnih natjecanja na kojima si bio, a koje ti se posebno urezalo u pamćenje (ili koje ti je na neki način posebno korisno)?
Svako natjecanje bilo je na neki način posebno, ali možda bih izdvojio olimpijadu iz kemije 2015 u Azerbajdžanu, gdje mi se jako svidio jedan zadatak iz kemijske kinetike, i htio sam se baviti tim područjem. Iako sam nakon toga promijenio interes nekoliko puta na različita polja kemije, naposlijetku sam se ipak vratio u područje koje se može povezati sa kemijskom kinetikom (inače se bavim kvantnom dinamikom).
Također, kako pišem ovo, sjetio sam se kako je dobra bila hrana u Indiji na astrofizičkoj olimpijadi, i kako sam uzbuđen oko večere koju priprema Indijac koji je član moje istraživačke grupe za sve nas.
U postizanju tvojih uspjeha na natjecanjima, koja je uloga bila tvog mentora?
Moji mentori u školi su me uvijek podržavali i davali mi vremena i materijala da se mogu kvalitetno pripremiti. Teško je pripremati kvalitetnu nastavu i raditi sa nekoliko ili jednim učenikom na jednoj puno drugačijoj razini i ne krivim ih niti kudim jer mi nisu mogli odveć pomoći sa gradivom, dali su sve od sebe i to je pomoglo, a ostatak je bio na meni.
Moji mentori za olimpijade su dali dobar uvod i pomogli mi prijeći barijeru između srednje škole i gradiva za olimpijadu, koja je otprilike razine prve dvije godine fakulteta, također, većina vremena i gradiva je bila na samim učenicima, ali odradili su dobar posao i pomogli mi doći gdje sam danas.
Kakvi su ti planovi za budućnost?
Uskoro ću diplomirati, a od jeseni ću započeti doktorat, za koji još uvijek traju prijave pa ne mogu još reći gdje, ali nastavit ću se baviti kvantnom dinamikom. Naposlijetku, cilj mi je steći još istraživačkog iskustva i zaposliti se na nekom fakultetu/institutu kao istraživački znanstvenik, i jednog dana vođa vlastite grupe, te biti profesor i predavač.
Pogledajte govor Ilije Srpka na dodjeli Oskara znanja 2018. godine.
Projekt Alumni mapirao je najbolje učenike i profesore prema kriteriju osvojenih Oskara znanja, a napravili smo ga u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija. Koristeći tražilicu, na Alumni dijelu portala možete pronaći sve dobitnike Oskara znanja od 2005. godine pa nadalje.
Pročitajte i ostale razgovore s najuspješnijim učenicima Hrvatske koje smo pronašli koristeći Alumni dio portala:
Srećko je najuspješniji učenik svoje županije: ‘Ne stavljamo dovoljan naglasak na izvrsnost’
Ilija Srpak je jedan od najuspješnijih učenika Hrvatske: Evo što misli o našem školstvu
Kako poboljšati školstvo? Pitali smo Krešimira, najuspješnijeg učenika Hrvatske
Josip je jedan od najuspješnijih učenika u zemlji: ‘Do ovog trena nisam to ni znao’
Sustav ocjenjivanja treba mijenjati? Jedan od najuspješnijih učenika to misli, objasnio nam je zašto
Klaudija je jedna od najboljih učenica Hrvatske: Rasturala je na natjecanjima iz astronomije
‘Imamo previše odličnih, a premalo izvrsnih učenika’: Evo kako uspješan učenik vidi školski sustav
Luka je jedan od najuspješnijih učenika u zemlji: ‘Nadam se da će netko skinuti taj rezultat’
