Pretraga

Dok im vršnjaci bodre i slave nasilje, ovi mladi fotografi svojim izložbama šalju snažne poruke: ‘Nasilje ne šire samo nasilnici, već i oni koji zatvaraju oči’

A- A+

Vršnjačko nasilje. Društveni problem o kojem ne volimo puno pričati, barem dok se ne dogodi. Savršeno se to ocrtava u prizorima gotovo gladijatorske tučnjave dviju srednjoškolki iz Splita koja je okupila brojan auditorij, kako na mjestu događaja tako i u medijima. Nažalost, rijetki su oni koji rade na prevenciji takvih slučajeva. Ali mi smo ih pronašli. Oni su učenici i učenice fotografskog odjeljenja Škole likovnih umjetnosti u Splitu. Već više od deset godina organiziraju izložbe prevencije nasilja, a ovogodišnja se, ironično, održala baš u vrijeme senzacije splitske tučnjave. O problemu nasilja, aktivističkoj funkciji umjetnosti i društvenoj indolentnosti porazgovarali smo s učenicama koje su organizirale ovogodišnju izložbu. Usto, donosimo i galeriju deset nama najupečatljivijih fotografija.

Izdvojeni članak

Renato Matić o slučaju Split: ‘Ono što mislimo da je neutralno promatranje sa strane istinska je podrška nasilju’

Prevencija nasilja kroz izložbu fotografija odvija se od 2007. u sklopu Škole likovnih umjetnosti. Učenici fotografskoj odjeljenja već više od deset godina svojim radovima upozoravaju na nasilje te provociraju društvo na ozbiljniju raspravu i mjere prevencije. No, nalaze se, nažalost, među rijetkima, što pokazuju i nedavne scene voajerske, gotovo gladijatorske tučnjave iz Splita. O tome, ali i drugim temama popričali smo s učenicama koje su sudjelovale u ovogodišnjoj izložbi.

Prevencija nasilja zadatak je svih ljudi

Upozoravanje o društvenim problemima i poticaj na njihovo rješavanje kroz umjetnost često se naziva umjetničkim aktivizmom ili aktivističkom funkcijom umjetnosti. O tome slušamo u pjesmama, gledamo u filmovima i na fotografijama, čitamo u novinama i knjigama. Naše sugovornice se ne slažu oko pitanja ispunjava li u Hrvatskoj umjetnost svoju aktivističku funkciju, no u jednom su složne – svakako bi trebalo na tome raditi.

– Nasilje je uistinu ozbiljan problem, a posebno nam je blizak jer ga najviše možemo vidjeti kod naših vršnjaka. Vidjeti problem i reagirati na njega nije zadatak samo umjetnika, već i zadatak svih ljudi, misli naša sugovornica Barbara, učenica 3. razreda fotografskog odjeljenja u Školu likovnih umjetnosti.

Njezina kolegica Vanessa se uglavnom slaže ističući kako umjetnici osjećaju veliku odgovornost da upozoravaju i reagiraju na nasilje. Na umjetnicima je posebno odgovornost da to čine, smatra, zato što na mnogo načina kreativno mogu osvijestiti društvo o ovom značajnom problemu.

Za vršnjačko nasilje krivi roditelji, škola i društvo u cjelini

Izdvojeni članak

Jedini smo ih upitali za mišljenje, evo što mladi imaju za reći o voajerskoj tučnjavi u Splitu

Naravno, u ovom smo se kontekstu dotakli i nedavnog slučaja tučnjave dviju srednjoškolki u Splitu. Ono što je posebno šokantno u toj priči zaigrana je i navijačka skupina od stotinjak učenika koja nije učinila ništa da incident spriječi ili pozove pomoć. Time su uglavnom šokirane i naše sugovornice, a uzroke vide u različitim institucijama i sferama života.

– Sama ta informacija da je tučnjava bila unaprijed dogovorena me dodatno zgrozila, a još me više zgrozio toliki odaziv učenika koji su došli gledati, podržati i navijati. Današnje generacije su sve manje i manje znaju što je to nasilje i koliko je ozbiljno, istaknula je Vanessa dodavši kako su ovom izložbom baš taj pojam nasilja i njegove opasnosti htjeli približiti mladima.

„Najveću ulogu širenja nasilja nemaju samo nasilnici već oni koji zatvaraju oči i uši na ozbiljan i zastrašujuć problem koji naše društvo pogađa“, smatra Barbara.

Barbara smatra da su za vršnjačko nasilje krivi svi – i roditelji, i škola, i društvo. Roditelji zbog manjka skrbi za djecu, škola zbog nedostatne prevencije nasilja i nedovoljnog informiranja učenika, ali i društvo koje na neprimjerene načine rješava pojedinačne sukobe.


Napomena: Izložbu su realizirali učenice i učenici 3.razreda Škole likovnih umjetnosti usmjerenja grafički dizajner (Josipa Bebić, Ivanka Drnas, Marian Ergović, Dina Karuza, Bruno Mitrović, Mia Nemčić, Ambra Radić, Katarina Rica, Dominik Rnjak) i fotografski dizajner (Lara Đuzel, Danica Katunarić, Jana Matošić, Katarina Penić, Barbara Pešut, Talia Tara Roje, Vanessa Viculin, Pavla Vukšić).

Modeli su bili učenice i učenici 2.,3. i 4. razreda Škole likovnih umjetnosti.