Ima 22 godine, ne ide faks, a vodi uspješan biznis: ‘Ljudi izađu iz škole, a ne znaju promijeniti gumicu na slavini’
– Ljudi generaliziraju da su mlađe generacije bliske tehnologiji. Istina je da imaju stvari koje prijašnje generaciju nisu imale. Tehnologije su učinile život zanimljivijim, boljim, omogućile su lakši dolazak do informacija, no imam puno prijatelja koji se ne znaju njome koristiti. Ako znaš staviti sliku na Facebook, ne znači da se znaš koristiti tehnologijom. Toga vrlo brzo postaneš svjestan kad nekome, na primjer, prestane raditi WiFi. Ispadne jednako kao da pričaš s prosječnim 60-godišnjakom, kaže nam 22-godišnji, kako ga mediji zovu, karlovački DIY genijalac Albert Gajšak.
Albert Gajšak (lijevo), pokretač i CEO tvrtke CircuitMess sa svojim mentorom, investitorom i poslovnim partnerom, Tomislavom Carom (desno) | Foto: CircuitMess
Njegova tvrtka CircuitMess proizvodi takozvani Netflix za robotičare ili one koji će to tek postati. U tri je godine prodao preko 15 tisuća igraćih konzola MAKERbuino i mobitela MAKERphone, svojih već prepoznatljivih proizvoda koji funkcioniraju na “uradi sam” principu te spajaju STEM edukaciju i zabavu. Unatoč korona-krizi, njegova tvrtka konstantno raste, dijelom i zahvaljujući podršci A1 Hrvatska koja je njegove proizvode postavila na svoje virtualne police – odnosno na web-shop. No, kaže, teško da bi to sve bilo moguće bez njegovog mentora, partnera i investitora Tomislava Cara.
– Upoznali smo se kada sam u prvom razredu želio ići na natjecanje iz robotike. Bili smo siromašni karlovački robotičari i trebala nam je donacija za karte do Portugala. Tražili smo karlovačku tvrtku Infinum donaciju. Oni su nas pozvali sebi i tako smo se upoznali, prisjeća se Gajšak koji je nekoliko godina kasnije napravio svoje proizvode i odlučio ih plasirati na tržište.
Na sreću Tomislav Car se odlučio uključiti u priču kao mentor i investitor, a ostalo je sad već povijest.
– Ja sam znao samo kako napraviti uređaj i htio sam ga promovirati, no nisam znao ništa o biznisu. Posljednje četiri godine Car mi baš jako u tome pomaže, priča mladi zaljubljenik u robotiku, koji ja nakon završene gimnazije odlučio kako ipak neće studirati jer posao je njegov prioritet.
Albert Gajšak je svog poslovnog mentora upoznao kada mu je u srednjoj školi trebala donacija za natjecanje u robotici | Foto: CircuitMess
Tužno je da u školama ne dajemo djeci da rade nešto praktično
– Alberta sam upoznao kad je imao manje od 18 godina. Ušli smo u partnerstvo i zajednički biznis jer sam vidio u njemu da je pametan i vrijedan, a to su po meni dvije glavne karakteristike za uspjeh u biznisu. On jako dobro zna svoj dio posla, to je STEM i elektronika te izvrsno poznaje svoje tržište. Ja imam 16 godina iskustva u biznisu, strategiji, prodaji i slično pa sudjelujem u tom aspektu. Sve strateške stvari dogovaramo i planiramo zajedno, kaže Gajšakov mentor i partner Tomislav Car.
– Zna me se percipirati kao protivnika formalnog obrazovanja, no ja to nisam, samo sam shvatio da ne mogu istovremeno kvalitetno studirati i voditi biznis. Mislim da obrazovanje ne priprema nove generacije za budućnost. Sramota je da imamo samo jedan sat tehničkog tjedno, kurikulum je dosadan, profesori nezainteresirani. Djeca uče iz knjiga gluposti kao što su dijelovi vjetroelektrana. Ljudima treba dati da rade nešto rukama. Umjesto toga tu su Feničani i Smrt Smail-age Čengića. Ne govorim da je to samo po sebi loše, već je problem što ljudi izađu iz škole, a ne znaju promijenit ni gumicu na slavini ili upalit perilicu rublja. Tužno je da ne dajemo djeci da rade nešto praktično, kaže Gajšak, koji je u osnovnoj školi nakon nastave, koja mu je, kaže, bila dosadna sam odlazio u Zajednicu tehničke kulture i tamo radio robote i električne sklopove.
Albert Gajšak je u tri godine prodao preko 15 tisuća igraćih konzola MAKERbuino i mobitela MAKERphone | Foto: CircuitMess
– Uživao sam u tome jer ne postoji bolji osjećaj nego kad nešto složiš vlastitim rukama i to funkcionira. To je osnažujući osjećaj, ekspresija tvog razmišljanja i tvoje duše, pogotovo ako to što si napravio ima praktičnu primjenu i nekome čini život boljim i zanimljivijim, zaključuje Gajšak.
Fakulteti bi trebali više surađivati s tvrtkama
Njegov mentor, zahvaljujući nešto većoj vremenskoj perspektivi ipak vidi pozitivne pomake u obrazovnom sustavu.
– U obrazovnom sustavu uvijek ima mjesta za napredak, ali vidi se da su stvari danas bolje, nego recimo prije 16 godina kad sam ja kretao u biznis. Ovdje mislim primarno na tehnologiju, naravno, uvijek to može bolje. Mislim da obrazovanje iz digitalnog biznisa još ne ide u korak sa stvarnim svijetom. Fakulteti, poput na primjer ekonomskog, bi trebali više razvijati suradnje s tvrtkama, kaže Car, dok Gajšak vjeruje da je uz to kreativnost ključna osobina za kojom će se tragati u budućnosti.
– Nemam ništa protiv književnosti i vjeronauka, ne trebaju svi biti programeri, no potrebno je da se ljude kroz školovanje pripremi za ono što će im trebati u životu, dodaje i kako vjeruje da će u budućnosti biti sve potrebniji kreativci.
Wheelson je jedan od proizvoda dostupnih u STEMboxu, pretplati na STEM edukativne igračke koje razvija Albertov CircuitMess | Foto: CircuitMess
‘Netflix za robotičare’ ima pionirsku crtu
Trebat će nam, kaže, ljudi koji mogu raditi ono što strojevi ne mogu, a to su kreativci. Osim kad je tehnologija u pitanju, kreativnost je iznimno važna u biznisu. Gajšakov projekt tako ima i pionirsku crtu, budući uspijeva inkorporirati pretplatnički model na područje gdje ga kupci nisu navikli imati. Odnosno, njegovi STEM edukacijski gadgeti se prodaju uz pretplatu, pa je tako dobio i naziv Netflix za robotičare. Osim proizvoda u paketu idu i usluge, a njegovih šest novih proizvoda objedinjeno je pod imenom STEMbox. Kupac može kupiti jedan, dva, pet ili svih šest proizvoda, a novi će mu stići na adresu svaka tri mjeseca.
– Pretplatiš se i svaka tri mjeseca dobiješ hardver i softver za učiti nešto novo. To nam omogućuje da stalno radimo nove proizvode i osluškujemo što ljudi žele. Istovremeno to omogućuje ljudima koji vole naš brend da budu dugo s nama. Imamo oko 1500 pretplatnika i smatramo ih bliskim podržavateljima, koji nam daju i ideje što i kako napraviti. To je jedno jako lijepo iskustvo. Uz to pretplate su budućnost jer prošla su vremena u kojima se napravi jedan proizvod. Svi smo se navikli da stalno izlazi nešto novo i da stalno kupujemo nove mobitele, kompjutere i slično. Uz to mobitel, internet, različite aplikacije, TV, video i glazbeni servisi svi funkcioniraju pretplatnički i to nam je već postalo normalno, kaže te dodaje kako u tom modelu vidi veliku vrijednost jer omogućuje konstantnu podršku klijentima i uvijek donosi nešto novo.
Gajšakov projekt ima i pionirsku crtu, budući uspijeva inkorporirati pretplatnički model na područje gdje ga kupci nisu navikli imati | Foto: CircuitMess
Mentora nikada nećeš morati platiti jer oni u tebi prepoznaju sebe i žele ti pomoći
Kao mlađi, dosta slobodnog vremena je provodio u Centru za tehničku kulturu, te je, prisjeća se, imao sreću upoznati nekolicinu mentora koji su ga motivirali i usmjeravali.
– Mentora nikad nećeš trebat platit jer to su ljudi koji kad vide da se trudiš i žele ti pomoći jer u tebi vide sebe prije, na primjer, 30 godina, dodaje i da mu kao osobi koja se u svom poslu vodi strašću više od svega na živce idu oni koji se stalno žale i kukaju.
– Prošla godina je zbog pandemija bila luda i tu smo vidjeli tko je zapravo kakav. Vrlo interesantan eksperiment. Bilo je onih koji bi samo kukali i onih koji su se borili. Meni idu na živce ljudi koji samo kukaju, najlakše je okrivit pandemiju. Dosta je frustrirajuće kad ti kuka dobavljač da zbog pandemije nije mogao isporučiti robu, pa tvoj proizvod zbog toga kasni. Istovremeno kupce ne zanima zašto kasni, već te traže povrat novca, objašnjava Gajšak.
Tužno je da u školama ne dajemo djeci da rade nešto praktično, rekao je Gajšak koji svojim proizvodima nastoji učiniti da djeca zavole rad rukama | Foto: CircuitMess
Tajna uspjeha najuspješnijih brandova
Smatra kako se ključna stvar u biznisu ipak nije promijenila ni u pandemiji.
– Baš kao i prije 20 godina, i dalje vrijedi da ako želiš veliki biznis, moraš jako vjerovati u to što radiš. Ni jedan veliki biznis nije postao velik samo zato što je osoba jako voljela novac, već iz ljubavi prema nečemu. Ja baš jako volim uveseljavati ljude svojim igračkama. Da sam želio samo zaradu, uložio bih u bitcoin ili nešto vrlo profitabilno. No ja želim napraviti nešto veliko, ostaviti nekakvo nasljeđe i biti ponosan na to, priznaje mladi robotičar te dodaje kako u biznisu danas tvrtke naglo rastu pa i naglo propadaju, zbog čega na svoju poslovnu priču gleda prvenstveno kao učenje koje ga gradi kao osobu.
– Toliko toga sam doživio i naučio baveći se biznisom da to zaista mogu smatrati najvećim iskustvom u životu. Ne smatraš to poslom, nego strašću. Razmišljaš o tome dan i noć. Nema radnog vremena, može postati i opsesija, a to zna bit i opasno, otvoreno priznaje komunikativni Albert, koji u šali zna reći da ukoliko mu sve propadne će biti stand up komičar jer je vježbajući prezentaciju svojih projekt stekao nevjerojatne komunikacijske vještine.
CircuitMess proizvodi funkcioniraju na “uradi sam” principu te spajaju STEM edukaciju i zabavu | Foto: CircuitMess
Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska
Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.
Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i A1 Hrvatska
