Ima se, može se: Hrvatski fakulteti troše ogromne novce na reprezentaciju
Zabrinjavajuće velik broj hrvatskih fakulteta i
instituta na reprezentaciju troši više novca nego
što to čine ugledni instituti u Njemačkoj.
Službenim karticama plaćaju se skupe večere,
pokloni, putovanja i slično. Zbog toga što su
trošili kao ‘pijani milijarderi’, neki su dekani i
smijenjeni.
www.srednja.hr
Hrvatski fakulteti i instituti na troškove
reprezentacije, u koje se obično ubrajaju večere,
sastanci, domjenci i slične stavke troše enormnu
količinu novca. U analizi Jutarnjeg lista, koji je
anketirao 20 fakulteta i instituta u zemlji,
otkriveno je kako se na reprezentaciju, službena
vozila i putovanja, mobitele i slično u nekim
slučajevima troši i četiri do pet puta više nego u
uglednim institutima u Njemačkoj.
Mahnito peglanje službenih kartica
U listopadu prošle godine zbog takvog je luđačkog
trošenja smijenjen prvi čovjek Zdravstvenog
veleučilišta. Bivši dekan Mladen Havelka na čelu te
institucije proveo je 17 godina, a iza sebe je
ostavio ogromne troškove za reprezentaciju – na
službenu karticu godišnje je trošio više od 200
tisuća kuna. Na računima se našlo svega i svačega,
od noćenja u luksuznim hotelima, ručkova u elitnim
restoranima do parfema i Swarovski kristala. Takvim
je rasipničkim ponašanjem naposlijetku zaradio
prijavu DORH-u.
Kamo sreće da je on jedini takav
primjer.
Nekadašnji dekan Boris Buklijaš s Pravnog fakulteta u Splitu uhićen
je pod sumnjom da je varao na putnim nalozima,
trošio prevelike količine novca na reprezentaciju,
ali i da je na račun fakulteta kupio luksuzni
terenac za vlastite potrebe.
Bivša šefica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak također si je
za vrijeme mandata dala oduška pri peglanju
službene kartice. Plaćali su se skupi ručkovi i
večere u kompletu s vrhunskim vinima, službenu
limuzinu je zamijenila novim autom vrijednim više
od 300 tisuća kuna, a povrh toga u tri godine na
taksi usluge potrošila je čak 60,6 tisuća kuna.
Hrvatski fakulteti i institute troškovima debelo prelaze ugledne inozemne institucije
Nakon ovakvih slučajeva postavlja se pitanje koliko
zapravo hrvatski fakulteti i instituti troše na
takozvane ‘troškove reprezentacije’ u koje, prema
priloženom, ulazi sve i svašta. Ispostavilo se da
čak 16 od 20 anketiranih institucija na
reprezentaciju troši više nego što to čine ugledni
instituti u Njemačkoj, dok ih pet troši čak četiri
do pet puta više novca.
Ivan Đikić, ravnatelj Goethe instituta u Frankfurtu
za reprezentaciju ima godišnji limit od 15 tisuća
eura. Kako to izgleda u usporedbi s hrvatskim
institucijama?
Na hrvatskim fakultetima itekako vole častiti svoje
goste. Ekonomski fakultet u Zagrebu prošle je
godine na gore navedene troškove potrošio
vrtoglavih 510 tisuća kuna, dok su njihovi kolege u
Osijeku potrošili nešto manje – 455 tisuća kuna, i
to kako tvrde, na ‘ručkove i večere za gostujuće
predavače te za radove zaposlenicima i poslovnim
partnerima’. Zanima nas o kakvim se obrocima i
darovima radi, kada su uspjeli natući nekoliko
stotina tisuća kuna troška.
Veliko čašćenje gostiju
Na troškove za gostujuće nastavnike, znanstvene i
stručne skupove, službene ručkove i tako dalje na
zagrebačkom Pravnom fakultetu potrošilo se 400
tisuća kuna.
Ne treba zaboraviti napomenuti da osim trošenja na
službenim karticama, čelnici hrvatskih fakulteta i
instituta vole novac namijeniti i za vozne parkove.
Neki se hvale uštedama, poput ravnatelja Insituta
Ruđer Bošković, Tome Antičića, koji je naglasio kako više nema
butelja vina, grijanja po noći i sličnog. Uštedjeli
su tako dosta novca, no i dalje je Institut
rekorder prema broju službenih kartica, kojih ima
čak 15.
Ipak, postoje i svijetli primjeri, odnosno
fakulteti koji ne troše bahato novac koji velikim
dijelom dolazi od školarina studenata. Pravni
fakultet u Rijeci tako nema službenih vozila niti
kartica, a dekan Eduard Kunštek kaže kako te stvari
ni ne trebaju. Slična je i situacija na Ekonomskom
fakultetu u Rijeci, gdje nastoje štedjeti, pa goste
primaju u fakultetskoj kantini, rekao je dekan Heri
Bezić. I dekan osječkog Pravnog fakulteta smatra da
su službeni automobili preskupa investicija, a ne
zna niti zašto bi uopće koristio službenu karticu.
Kada se radi o službenim putovanjima, tu su
apsolutni rekorderi Filozofski, Ekonomski i
Medicinski fakultet u Zagrebu, a svi ih pravdaju
stručnim skupovima, predavanjima i istraživanjima.
Pitanje je koliko su troškovi opravdani
Prema riječima spomenutih dekana i ravnatelja
instituta, svi su ti troškovi transparentni i
opravdani. No, nije li također opravdano zapitati
se zašto primjerice jedan ugledni institut poput
frankfurtskog Goethe instituta troši toliko manje
novca na reprezentaciju, a ima daleko bolje
rezultate od svih u Hrvatskoj. Znanstveni direktor
Instituta za biokemiju Đikić tvrdi kako i oni imaju
službene automobile i troškove reprezentcije, no da
je to sve vrlo skromno, a pazi se na svaki euro. On
kao čelnik, nema nikakvu službenu karticu.
– U Europskoj uniji vrlo se pažjivo troši novac, a
on se prvenstveno ulaže u znanost, kaže Đikić.
Upravo u toj njegovoj izjavi, mogli bismo reći,
leži razlog za to što su hrvatski fakulteti toliko
nisko na rang listama takvih obrazovnih insitucija
u svijetu, a ni instituti ne stoje bolje. Oni,
naime, uopće nisu međunarodno prepoznatljivi.
Sumnjamo da troškovi reprezentacije uključuju
skupocjene večere s kavijarom, butelje vina,
nekontrolirano trošenje na sve i svašta. Ovakvim
načinom ponašanja s novcem koji je sve samo ne
njihov, čelnici fakulteta i instituta samo
prezentiraju bahatost i neosjetljivost na situaciju
u kojoj studenti i njihovi roditelji jedva skupe za
školarine kojom oni hrane svoju lakomost.
