Imamo najmanje školskih sati u Europi, iza nas samo Bugari
Iako se volimo hvaliti kako smo ‘Zemlja znanja’ , brojna istraživanja koja se provode nerijetko pokazuju upravo suprotno. Po najnovijiem istraživanju Eurydicea hrvatski učenici su gotovo posljednji u Europi što se tiče broja sati učenja obveznih predmeta. Imamo premalo sati matematike, ali i prirodoslovnih i umjetničkih predmeta u osnovnim školama kad se uspoređujemo s drugim europskim zemljama.
Iako postoji uvriježeno mišljenje da hrvatski učenici mnogo rade i imaju veliku satnicu, kad se stavimo uz bok drugim europskim zemljama ispada da smo na samom začelju. U prva tri razreda osnovne škole turski učenici provedu u razredu 720 sati, a hrvatski svega 473. Takva siromašna satnica možda je uzrok prilično loših rezultata u kasnijem obrazovanju, što pokazuju i podaci s provedenih ispita državne mature.
Turci i Slovenci daleko ispred nas
U Turskoj učenici u prve tri godine osnovne škole provedu u školskim klupama 720 sati, naši slovenski susjedi 581, a Hrvati svega 473 sata.
U tih ni 500 sati u tri godine koje hrvatski osnovci sjede u razredima ne ulaze veliki odmori niti izvanškolske aktivnosti.
Ova satnica koju naši učenici imaju najskromnija je u Europi, a jedini koji su iza nas su bugarski učenici.
Istraživanje Eurydice provedeno je za školsku godinu 2012 / 2013 , a kad se pogledaju rezultati ispada da hrvatski učenici provedu doslovno upola manje sati nego mladi Irci i Španjolci.
Ima li slaba satnica odraz na rezultate na maturi u budućnosti?
Možda najveći problem leži upravo u satnicama hrvatskog i matematike u školama. Iako osnovci godišnje imaju 105 sati matematike, europski prosjek daleko je viši. Naprimjer Nijemci slušaju matematiku svake godine 141 sat. Slična situacija je i sa hrvatskim jezikom.
Naime iako je materinji jezik najvažniji predmet i trebalo bi mu se posvećivati mnogo pažnje, u našim učionicama nastavnici predaju hrvatski svega 131 sat godišnje. Ta brojka možda izgleda visoko, no kad se uspoređuje s drugim zemljama, ispada da imamo najmanje sati materinjeg jezika godišnje.
Početno čitanje i pisanje ključna je obrazovna zadaća svih institucija, jer ono što se nauči u prvim godinama osnovne škole najviše se odražava u narednom obrazovanju.
To pokazuju i posljednji rezultati PISA istraživanja, koje je 2009. provedeno u 74 zemlje svijeta.
Naime testiranje hrvatskih 15 – godišnjaka tada je pokazalo da su naši školarci na sve tri razine pismenosti, one čitalačke, matematičke i prirodoslovne zauzeli prilično niska mjesta.
Tim rezultatima poklapaju se i rezultati prošlogodišnje državne mature gdje ispit iz matematike nijedna osoba nije riješila s maksimalnim brojem bodova, a svaki treći učenik je na testu iz psihologije dobio ocjenu dovoljan.
