Hrvatska je druga zemlja Europske unije po nezaposlenosti mladih, a kada je riječ o onima s višom ili visokom školom, u lipnju ove godine ih je na burzi bilo preko 35 tisuća. S druge strane u jednom od vodećih gospodarstava Europe i svijeta Njemačkoj, nezaposlenost fakultetski obrazovanih građana, gotovo je statistička pogreška, tek jedan posto. Potvrdilo je to ispitivanje Instituta HIS (koji se bavi visokim školstvom) čiji su članovi razgovarali s pet tisuća njemačkih apsolvenata iz 2001. godine.
Dok u Hrvatskoj od ukupnog broja nezaposlenih njih gotovo devet posto ima višu ili visoku stručnu spremu, u Njemačkoj je ta brojka na razini statističke pogreške, svega jedan posto. Potvrdilo je to ispitivanje instituta HIS (koji se bavi visokim obrazovanjem), a koji je obavio razgovore s pet tisuća apsolvenata iz 2001.
Osim što su zaposleni, gotovo pola njih na rukovodećim pozicijama
Među ispitanima devet od deset njih prisutno je na tržištu rada, dok taj jedan ispitanik ne želi raditi, odnosno sebe su označili kao domaćina ili domaćicu ili se dalje obrazuje, prenosi Deutsche Welle.
Fakultetski obrazovani građani koji su tražili posao, uglavnom su ga našli (99 posto), a čak 41 posto ispitanih apsolvenata iz 2001., sada su na rukovodećim pozicijama u svojim tvrtkama.
Obrazovani zarađuju ‘masno’ bolje od prosječne plaće
Studija je potvrdila i da samo tri posto Nijemaca s diplomom, radi posao koji im je van struke. Tako da stereotip o sociolozima i lingvistima koji voze taksi, ne važi u Njemačkoj.
Iako se trenutna rekordna stopa zaposlenosti u ovoj razvijenoj zemlji, temelji i na kratkim i nesigurnim ugovorima o radu, čak tri četvrtine diplomiranih građana je našlo stabilno radno mjesto s ugovorom na neodređeno vrijeme.
Ti ljudi prosječno zarađuju 63 tisuće eura godišnje, računajući i doprinose koje poslodavci plaćaju, dok je u zemlji prosječna plaća 36 tisuća eura.
Studija dokazala da i u Njemačkoj nije sve ružičasto
Kroz provedenu studiju utvrđeno je međutim i da je samo trećina visokoobrazovanih odmah nakon studija našla posao, s kojim je bila zadovoljna. Ostali su morali volontirati, stažirati ili raditi na kratkoročne ugovore.
Također, svega 12 posto ispitanika, imalo je radno mjesto odmah po završetku fakulteta, ali već nakon godinu dana na burzi, samo dva posto ih je i dalje bilo bez posla.
