Imenovano 15 članova novog Vijeća za hrvatski jezik: Prednjače profesori filozofskih fakulteta
Zbog novog Zakona o hrvatskom jeziku osnovano je Vijeće za hrvatski jezik. Ima četrnaest članova i predsjednika, a njih su predlagali javna sveučilišta, instituti i različite ustanove. Vijeće bi trebalo, stoji u Zakonu, njegovati razvoj hrvatskog jezika i sudjelovati u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike. Među članovima prednjače profesori i jezikoslovci s filozofskih fakulteta.
Neki od članova Vijeća za hrvatski jezik | foto: javni izvori
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade u četvrtak osnovano je Vijeće za hrvatski jezik, čime su imenovani i članovi te predsjednik tog tijela. Naime, novi Zakon o hrvatskom jeziku iz veljače predviđa ovakvo Vijeće s 14 članova i predsjednikom kao savjetodavno tijelo smješteno u Ministarstvu kulture i medija. Njihov rad trebao bi biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskog jezika. Kandidate za članove Vijeća predlagale su različite ustanove i strukovna udruženja, poput šest javnih sveučilišta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik ili Matice hrvatske. Njihov mandat traje četiri godine te se ista osoba može još jedanput ponovno imenovati.
– Djelokrug Vijeća, kao savjetodavnoga tijela Vlade, obuhvaća skrb o hrvatskom jeziku, promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, pitanja zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, raznolikosti narječnih idioma te njihove specifične funkcionalne uporabe, predlaganje donošenja mjera za zaštitu, osiguranje slobode uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika, sudjelovanje u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike i praćenje provedbe Zakona o hrvatskom jeziku, stoji u Zakonu o hrvatskom jeziku.
Predsjednik profesor s Filozofskog, među članovima i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik
Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik jest Marko Tadić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je i tamošnje Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku te je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008. godine. Među članovima jest Mislav Ježić. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na fakultetu je profesor na Katedri za indologiju, stoji na stranicama Filozofskog. Od 2017. godine profesor je i na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a na stranicama Fakulteta hrvatskih studija naveden je kao vanjski suradnik na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju. Ježić je bio i dio osnivačkog vodstva Hrvatskih studija, odnosno jedan od članova prvog Kolegija. Bio je i član Nacionalnoga vijeća za znanost.
Član Vijeća za hrvatski jezik postao je i Željko Jozić, aktualni ravnatelj Instituta za hrvatski jezik koji je ove godine izabran u svoj četvrti mandat na tom mjestu. Usto je član Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Nadalje, članica je i Vlatka Štimac Ljubas, leksikografkinja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Na njihovim internetskim stranicama stoji i da je od 2020. vanjska suradnica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, da je 2021. na Sveučilištu Sjever izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docentice te je članica Matice hrvatske. Član novog tijela je i Lobel Machala, rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
U novom tijelu je i Ivan Magaš koji od 2018. radi na Sveučilištu u Zadru kao asistent na Odjelu za kroatistiku i sveučilišni je lektor. Bavi se hrvatskim dijalektima i standardnim hrvatskim jezikom, stoji mu u životopisu. Član je postao Marko Alerić, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član je Hrvatskoga filološkog društva i Matice hrvatske, a na YouTube ima kanal Jezikomat posvećen jezičnim nedoumicama.
U Vijeću predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, ali i predstavnica Ministarstva vanjskih poslova
Diana Stolac isto je članica, jezikoslovka je i izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ivan Trojan redoviti je profesor na Katedri za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Uz to je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.
Katarina Lozić Knezović izvanredna je profesorica na Filozofskom fakultetu u Splitu na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Blaženka Martinović redovita je profesorica i voditeljica Katedre za hrvatski jezik ‘Ivan Zoričić’ na Filozofskom fakultetu u Puli. Irena Zovko Dinković, također članica novog tijela, redovita je profesorica na Katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Snježana Husić docentica je na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 2022. obavlja samostalnu djelatnost književne prevoditeljice, a od 2024. ima status samostalne umjetnice. U Vijeće za hrvatski jezik imenovana je Marija Kaluđer iz Uprave za europsko i međunarodno pravo Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Članica je postala i Ljiljana Culjak Vasić.
Donijet će se i Nacionalni plan hrvatske jezične politike
Napomenimo da prema Zakonu o hrvatskom jeziku Vlada u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu, što je bilo u veljači, mora donijeti Nacionalni plan hrvatske jezične politike u čijoj će izradi sudjelovati i članovi Vijeća. On se donosi, stoji u Zakonu, radi zaštite, osiguranja slobode uporabe i poticanja razvoja hrvatskoga jezika s popisom prioritetnih ciljeva i mjera.
– Nacionalni plan obuhvaća pitanja javne i službene uporabe hrvatskoga jezika koja su definirana ovim Zakonom te odredbama drugih zakona o uporabi hrvatskoga jezika s raščlambom postojećega stanja i razradom posebice sljedećih točaka: društvena uloga i pravni položaj hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, promicanje uporabe hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, unaprjeđenje jezičnih tehnologija za hrvatski jezik uporabom elektroničke (digitalne) leksikografije, računalnih korpusa hrvatskoga jezika i slobodnoga pristupa digitaliziranim tiskovinama na hrvatskom jeziku te drugih javnih mrežnih jezičnih servisa, uključujući i autonomne i poluautonomne programe za strojno prevođenje, razvoj nazivlja na hrvatskome standardnom jeziku u okviru normiranja i jezičnoga planiranja te promicanje i unaprjeđenje učenja hrvatskoga jezika među strancima i potomcima hrvatskih iseljenika u Hrvatskoj i inozemstvu, stoji u Zakonu.
Podsjetimo, prvo su kolale informacije da će ovaj Zakon propisivati novčane kazne za oni koji ga prekrše. Jozić je za srednja.hr rekao da to ne bi bilo dobro za hrvatski jezik te da bi takvo zatvaranje jezika bio apsurd. U konačnici novi Zakon nema takve kazne.
