Influenceri nerijetko izlažu djecu u plaćenim objavama na društvenim mrežama: U Hrvatskoj se to uopće ne regulira
Ako u danu provodite malo više vremena na društvenim mrežama, teško da niste naišli na barem jedan reklamni post nekog roditelja-influencera na kojem se nalazi i dijete. To otvara mnoga pitanja o zaštiti djeteta, a roditelji često nisu svjesni da tako mogu nanijeti ozbiljnu štetu djetetu. U Hrvatskoj, upozorava pravobraniteljica, to područje zaštite djece nije regulirano, u njemu sudionici postupaju bez jasnih pravila, često potaknuti željom za brzom zaradom i popularnošću.
Ilustracija: Pixabay
Glumca Colea Sprousea brojni pamte po njegovoj ulozi Bena, Rossovog sina u seriji Prijatelji, kao i po onoj u filmu Tata od formata. Nedavno je otkrio kako zapravo nikada nije pristao biti glumac, nego je njega i brata u svijet glume ‘ugurala’ majka koja se od toga željela financijski okoristiti, ali i na neki način dobiti umjetničko priznanje koje sama nije uspjela ostvariti kao slikarica.
Bilo je to na samom koncu ’90-ih godina, ali ovakvi scenariji mogući su i u današnje vrijeme i to na društvenim mrežama. Ne trebate puno promišljati da bi vam na pamet pali influenceri koji u reklamnim sadržajima, dakle onima kroz koje ostvaruju neku materijalnu dobit, prikazuju svoje dijete. Ponekada se i radi o reklamama i oglasima upravo proizvoda za djecu, kroz koje je dijete u glavnom fokusu.
Sve je šira pojava obiteljskog vlogiranja
I pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, za srednja.hr svjesna je da roditelji u današnje vrijeme često izlažu svoju djecu na društvenim mrežama objavljujući fotografije i video zapise djece, koriste ih u promotivnim objavama, a primjećuje i da je sve šira pojava i tzv. obiteljskog vlogginga. Kroz posljednje spomenutu vrstu sadržaja roditelji objavljuju video zapise svakodnevnih aktivnosti svoje obitelji, uključujući i djecu, čime njihova intima postaje dostupna javnosti. To, naravno, otvara mnoga pitanja zaštite prava djece, poput prava na privatnost, prava na participaciju, prava na zaštitu od gospodarskog iskorištavanja ili prava na zaštitu djetetovog najboljeg interesa.
Kaže kako njen ured, i roditelje i one koji skrbe o djeci, uvijek poziva na oprez i odgovorno ponašanje u takvim situacijama – djecu je važno zaštititi od pretjeranog izlaganja. I mediji bi trebali voditi računa o tome kada s društvenih mreža preuzimaju fotografije djece poznatih ličnosti, budući da se objavom u medijima povećava rizik od zlouporabe fotografije djeteta. Osim toga, ističe pravobraniteljica, i djecu je važno poučiti o tome kako štititi svoju privatnost, kao i privatnost drugih.
– Potaknuti koristima koje im objavljivanje na društvenim mrežama donosi, poput zarade, slave i sl., roditelji često nisu svjesni da iznoseći takve informacije i podatke mogu nanijeti ozbiljnu štetu djeci. Objavljivanjem takvog sadržaja, sve informacije o djeci postaju lako dostupne svima, što djecu čini osobito ranjivom. Dijeljenje videozapisa i drugih osobnih podataka djece na društvenim mrežama bez njihovog pristanka svakako predstavlja zadiranje u njihovu privatnost. Zbog toga je odgovornost na roditeljima da s djecom razgovaraju o dijeljenju takvog sadržaja s osobnim podacima i detaljima njihovog života na internetu, o tome kako bi to moglo utjecati na njih, zatražiti njihovo mišljenje o tome. Prioritet svakako treba biti zaštita djetetovog najboljeg interesa, njegove dobrobiti i sigurnosti, ističe Pirnat Dragičević.
Kome se obratiti u slučaju sumnje na kršenje prava i interesa djeteta?
Podsjeća i da konvencija o pravima djeteta jamči svakom djetetu pravo na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled. Upravo pravo na privatnost nerijetko ugrožavaju sami roditelji, mada prema Obiteljskom zakonu oni, prije svih, imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu.
I to u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, Uz to, ističe naša sugovornica, o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi dužni su razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Kada postoje sumnje na kršenje prava i interesa djece, o tome je potrebno obavijestiti, u našem slučaju Hrvatski zavod za socijalni rad, tijelo koje je nadležno za provjeru i postupanje radi zaštite djece.
– Osim toga, sukladno Konvenciji o pravima djeteta dijete ima pravo na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja svakog rada koji bi za njega bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili socijalni razvoj. Zakon o radu propisuje da dijete (osoba mlađa od petnaest godina) ili maloljetnik (osoba s petnaest ili više godina, a mlađa od osamnaest godina) koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, smije uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi uz naplatu sudjelovati u snimanju filmova, oglašavanja, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili sličnih kulturnih djela te sportskih natjecanja, na način i u opsegu koji ne ugrožavaju njezino zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj. Ukupno razdoblje trajanje rada i aktivnosti, dnevno i tjedno trajanje aktivnosti te odmori za vrijeme trajanja tih aktivnosti ne smiju ugrožavati zdravlje i sigurnost djeteta i maloljetnika te mogućnosti ispunjavanja obveza vezanih za njihovo školovanje, niti smiju biti nepovoljniji od prava koja su propisima o radu propisana za maloljetnike. Odobrenje za sudjelovanje maloljetnika u tim aktivnostima izdaje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi na temelju zahtjeva zakonskog zastupnika djeteta i maloljetnika, a primjerak istoga dostavlja i tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, upozorava pravobraniteljica.
Korištenje fotografija i snimki djece u oglašavanju na internetu u Hrvatskoj nije regulirano
Ipak, za razliku od naplatnog sudjelovanja djece u navedenim aktivnostima, za postupanje u slučajevima nenaplatnog sudjelovanja djece nije propisan nadzor niti obveza ishođenja odobrenja nadležnog tijela. Zaštita djece zapravo ovisi o senzibiliziranosti sudionika i o roditeljskoj spremnosti da zaštite interese djeteta, što nije dovoljno.
– Nedostaju jasna pravila o sudjelovanju djece u navedenim aktivnostima, kako uz naplatu tako i bez naplate. Proteklih godina više puta smo upozoravali nadležna ministarstva, Vladu RH i Hrvatski sabor na nereguliranost ovog područja dječjih aktivnosti i preporučivali iznalaženje cjelovitog rješenja. Prema Obiteljskom zakonu, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2015., ministar nadležan za poslove obitelji i socijalne politike bio je dužan, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona, donijeti provedbeni propis kojim će urediti ovo područje dječjih aktivnosti, uz suglasnost ministra nadležnog za kulturu, ministra nadležnog za zdravstvo i ministra nadležnog za obrazovanje. Nažalost, taj propis još nije donesen, ističe pravobraniteljica za djecu.
Dodaje kako i očekuju da nadležno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bez odgađanja donese provedbeni propis kojim će urediti sudjelovanje djece u umjetničkim, audiovizualnim, promidžbenim, sportskim i sličnim aktivnostima, neovisno o tome je li riječ o naplatnom ili nenaplatnom sudjelovanju.
– Kad je riječ o roditeljima koji koriste fotografije i snimke vlastite djece u oglašavanju na internetu, napominjemo da to područje zaštite djece nije regulirano, te u njemu sudionici postupaju bez jasnih pravila, često potaknuti željom za brzom zaradom i popularnošću. Sve širi razvoj i uporaba društvenih mreža koje su sastavni dio digitalnog okruženja u kojem živimo, ne prati odgovarajući pravni okvir koji bi na primjereni način regulirao zaštitu djece od izlaganja na društvenim mrežama. Niti u široj javnosti još nije dovoljno razvijena svijest o mogućim rizicima za djecu od takvih aktivnosti, na što ukazuje i svega nekoliko prijava koje smo posljednjih pet godina zaprimili zbog korištenja djece u reklamnim sadržajima na društvenim mrežama. Pri tom se u prijavama uglavnom ukazuje na povredu privatnosti djeteta, ističe pravobraniteljica.
Veća djeca prema Konvenciji imaju pravo na mišljenje koje su odrasli dužni uvažiti
Neki roditelji, dakako vode računa da djecu ne izlažu pretjerano, no nisu svi dovoljno osviješteni o rizicima. Roditeljima preporučuje da se prije objavljivanja fotografija ili snimki djeteta detaljno informiraju i o eventualnim rizicima i težini posljedica koje dijete može imati nakon objavljivanja njegovih snimki na internetu.
– Nedovoljna reguliranost ovog područja očituje se i u tome što se objave podataka o djetetu i djetetovih snimki uvjetuju isključivo suglasnošću roditelja, ne navodeći potrebu da dijete bude suglasno s objavom. Sukladno Konvenciji o pravima djeteta dijete, koje je sposobno oblikovati osobno mišljenje, ima pravo na slobodno iznošenje mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, a odrasli su dužni to mišljenje uzeti u obzir u skladu s djetetovom dobi i zrelosti. Iako se roditelj smatra temeljnim nositeljem zaštite djetetovog najboljeg interesa, roditeljska suglasnost nije uvijek u skladu s djetetovim najboljim interesom. Stoga savjetujemo roditeljima da bi s djecom, ovisno o njihovoj dobi i zrelosti, trebali razgovarati o dijeljenju takvog sadržaja na internetu, o tome kako bi to moglo utjecati na njih i zatražiti djetetovo mišljenje o tome jer djecu ne bi trebali izlagati u medijima ili na društvenim mrežama protiv njihove volje. Prioritet svakako treba biti zaštita djetetovog najboljeg interesa, njegove dobrobiti i sigurnosti. Stoga smatramo da je ovo područje potrebno dodatno regulirati, kao i provoditi javne kampanje i sustavno educiranje kako djece, tako i roditelja, stručnjaka i drugih građana o zaštiti privatnosti djece, ističe pravobraniteljica.
Upoznaje nas s time i da je nužnost zaštite djece u digitalnom okruženju prepoznao i Odbor za prava djeteta UN-a, koji je u svojim Zaključnim primjedbama/komentarima o periodičkom izvješću Republike Hrvatske iz lipnja 2022., preporučio da naša država izradi pravila i politike zaštite za sve tradicionalne medije i poslovni sektor u digitalnom okruženju radi zaštite privatnosti djece. Preporuka je bila i provoditi kampanje za podizanje svijesti, posebice među djecom i roditeljima, o tom pitanju.
– Na kraju želimo istaknuti da u svim postupanjima s djecom prednost treba dati najboljem interesu djeteta. Stoga bilo kakva aktivnost koja uključuje djecu mora biti organizirana na način da se zaštite njihova prava i interesi, uvažavaju njihove potrebe, da se s njima postupa na način primjeren njihovoj dobi i zrelosti, da se pritom poduzmu sve potrebne mjere zaštite sigurnosti i zdravlja djece, uključujući mentalno zdravlje, te da se spriječi svaka mogućnost zlouporabe djece, odnosno njihovih fotografija i snimki, zaključuje pravobraniteljica za djecu.
