Inovativnost i različitost prema mnogim stručnjacima ključ su uspjeha u poslovnom svijetu. Drukčija situacija nije bila ni u prošlom stoljeću, kada su nastali mnogi izumi, koji su imali revolucionarne konzekvence. Zamislite život bez plastike, cjepiva ili kontracepcijske pilule. Sve je to nastalo u 20. stoljeću i suvremenom čovjeku omogućilo lagodniji život.
U današnjem svijetu, gdje je sve dostupno i to u vrlo kratkom roku, teško je zamisliti život bez plastike, injekcija ili tvorničkog uzgoja. Dakako izumitelji ovih stvari nisu mogli ni sumnjati, koliko će svojim radovima olakšati život suvremenih ljudi. Portal io9 donosi deset inovacija koje su razvijene u prošlom stoljeću te promijenile svijet, a neke od njih još uvijek ga mijenjaju.
Cjepivo
Oko 85 tisuća bolesti koje se zabilježe u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine, moguće je spriječiti korištenjem cjepiva. Svake godine u svijetu umire tri milijuna ljudi jer nemaju pristup cjepivima. Ona nas mogu zaštititi od dječje paralize, difterije, ospica, hripavca, zaušnjaka, boginja, hepatitisa A i B i mnogobrojnih drugih bolesti. Važno je u ovom kontekstu spomenuti i uporaba antibiotika. Koriste se od 1945. godine te su do sada spasili veliki broj života.
Haber-Boschov postupak
Nepredviđen rast svjetske populacije zabrinuo je znanstvenike početkom prošlog stoljeća. Imali su slične brige koje tište i današnje istraživače, a to su hoće li zalihe hrane biti dovoljne da nahrane sve ljude. Njemački kemičar Fritz Haber tako je došao do revolucionarnog otkrića. Naime, shvatio je da se amonijak koji se koristi za proizvodnju gnojiva, može dobiti iz dušika i vode. Time je otvorena mogućnost za proizvodnju velikih količina gnojiva. Smatra se da je Haberov pronalazak, omogućio prehranjivanje trećine svjetske populacije. Iako se radi o možda najvećoj industrijskoj inovaciji, ona se vrlo rijetko spominje.
Plastika
Još jedna od inovacija oko koje se lome koplja, budući da je teško razgradiva u prirodi. Svake se godine u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica. Znamo li da je potrebno oko 400 godina da se jedna vrećica razgradi u prirodi, jasne su nam ekološke posljedice koje plastika izaziva. Svojom je pojavom smanjila korištenje drveta i drugih resursa. Koristi se u aeronautici, građevini, elektronici, pakiranju i transportu. Iako se pravilnim recikliranjem može iskoristiti nekoliko puta, gomile plastičnog otpada završavaju na odlagalištima diljem svijeta. Osim što je teško razgradiva, kemijski spojevi od kojih je napravljena svojim otapanjem izazivaju toksične reakcije. Zanimljivo da su mnoge zemlje u posljednje vrijeme zabranile uporabu plastičnih vrećica, a neke su ih počeli naplaćivati, ne bi li smanjili njihovu uporabu.
Kontracepcijska pilula
Ovaj farmaceutski proizvod nastao je 1960. godine te učinio biološku i sociološku prekretnicu. Po prvi put žene su mogle na neko vrijeme ‘ugasiti’ svoju plodnost, a da ne uzrokuju dugotrajne posljedice. Kontracepcijska pilula uključila je žene u ekonomske procese i znanost, te im je omogućila prolongiranje materinstva. Time je donekle postignuta ravnoteža među spolovima i stvorena prilika da i žene ulažu u obrazovanje i karijeru.
Seizmologija
Veliki doprinos razvoju ove znanstvene discipline dao je i hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić. Sama činjenica da vidimo što se događa ispod zemlje, bez da ju kopamo, nevjerojatna je. Cijene goriva u našim krajevima ionako su visoke. Kolika bi tek njena cijena bila da ne postoje seizmološki instrumenti uz pomoć kojih geolozi otkrivaju skrivene naftne rezerve. Osim kopnenog dijela, seizmološka ispitivanja korisna su za proučavanje morskog dna.
Tvornički uzgoj
Iako se dosta rasprava na globalnoj razini vodi o ovom pitanju, učinci tvorničkog uzgoja na suvremeno društvo su nemjerljivi. Budući da je sustav visokomehaniziran, ne zahtjeva veliki broj poljoprivrednika ili stočara. Neke od malobrojnih pozitivnosti ove inovacije su jeftinoća hrane, dostupnost radne snage i velik izvozni potencijal, dok su negativnosti loš utjecaj na ljudsko zdravlje, kao i na okoliš. Stoga neki smatraju i najgorim novitetom prošlog stoljeća.
Optičko vlakno
Služi za prenošenje informacija pomoću svjetlosti, a radi se obično od plastike ili stakla. Optička vlakna sastavnica su optičkog kabla, a iako su nastala još u 19. stoljeću, tek u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća bilo je primjenjivo na veće udaljenosti. Tada ovi kabeli postaju otporniji na elektromagnetske smetnje, neprovodivost te napredniji obzirom na sigurnost podataka, otpornost prema opasnim iskrenjima, jednostavnost instalacije i visoku propusnost u odnosu na udaljenost. Optička vlakna uvelike su olakšala dolazak internetske revolucije.
