Interes za obrtničke škole raste, ali struka upozorava: ‘Nastava treba biti bliža životnim situacijama’
Strukovno obrazovanje je u velika tema u Hrvatskoj, ali i u Europskoj Uniji. Povodom Europske godine vještina, Hrvatska obrtnička komora je održala konferenciju o ovim zanimanjima uslijed zelene i digitalne tranzicije. Puno je još posla pred Hrvatskom. Boris Jokić je istaknuo da domaće školstvo stavlja činjenice ispred vještina. No, veseli vidjeti sve veći interes upisa trogodišnjih obrtničkih smjerova.
Boris Jokić, foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
U društvu nadležnih institucija, strukovnih agencija i znanstvene zajednice, Hrvatska obrtnička komora (HOK) održala je u petak konferenciju ‘Novi horizonti: svijet obrtničkih zanimanja u tranziciji‘. Na taj su način obilježili Europsku godinu vještina. Kako navodi Europska komisija, gospodarstvu i ljudima Europske Unije zelena i digitalna tranzicija su otvorili nove mogućnosti. Ali, preko tri četvrtine EU poduzeća, ističu, imaju teškoća u traženju radnika s potrebnim vještinama.
‘Zadnjih godina vidimo da raste interes za obrtnička zanimanja’
Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a, istaknuo je da njegova organizacija već 30 godina skrbi za obrtničko obrazovanje. Poručio je da je potrebno se pobrinuti da strukovno obrazovanje osigura da su mladi opremljeni znanjima i vještinama koje traži tržište rada.
– Zadnjih godina vidimo da raste interes za obrtnička zanimanja. Imamo pozitivne trendove upisa u proteklih pet godina. Oko 20 tisuća mladih se odlučilo za obrtnička zanimanja. Vrlo važan trenutak su izrada novih kurikuluma. Na nama je da promoviramo struku. Obrtnička zanimanja su zanimanja, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kako će ta budućnost izgledati, ovisi o nama, poručio je Kratohvil govornicima u uvodnom obraćanju.
Na tom je tragu i državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr. Iva Ivanković, navela da je MZO uložio značajna sredstava i u reformu strukovnih zanimanja. Kako navodi, MZO želi unaprijediti deficitarna zanimanja, ali i ponuditi nova koja nedostaju na hrvatskom tržištu rada.
– Kada slušate iskustva drugih, razvijenijih zemalja EU, vidite da se svi susreću s istim problemima. Imaju deficitarna zanimanja, odljev mladih ljudi, nedostatak radne snage. Reforme moraju biti brže, zanimanja se moraju prilagođavati onome što tržište, ali i društvo od nas traži. Veseli nas porast učenika u trogodišnjim obrtničkim programima što takva zanimanja dovode do kvalitetnog života, ustvrdila je Ivanković.
‘Hrvatska ima dobar smjer ali treba se staviti naglasak na realne probleme’
Uzvanicima se predavanjem obratio i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, Boris Jokić. Upozorio je da umjetna inteligencija i digitalizacija mogu dovesti ljude u zabludu iluzije znanja. Naime, iako se danas informacije mogu lako dobiti, ljudima nedostaje osnovnog znanja što stvara probleme. Školski sustav u Hrvatskoj ima problem i zbog toga što se previše drži činjenica umjesto vještina. Rješenje navodi, nije u odbacivanju digitalizacije, već se mora napraviti reforma koja će naglasak staviti na razmišljanje o problemima.
U razgovoru za Srednja.hr, Jokić se prisjetio kako je s kurikularnom reformom na kojoj je radio 2016. godine postignut dobar smjer, ali da nažalost puno toga nije implementirano. Istaknuo je i da cilj promocije strukovnih zanimanja nije odvraćanje mladih od upisa i dobivanja visokog obrazovanja. Dapače, Jokić nam je rekao da na razini zemlje značajan broj učenika četverogodišnjih i petogodišnjih sektora nastavlja visoko obrazovanje. To je ocijenio vrlo važnim.
– Osobno smatram da u nekim svojim pomacima Hrvatska ima dobar smjer. Ali, što se tiče vještina kojih nedostaje, mislim da bi nastavni proces trebao biti približen životnim i stvarnim situacijama. Tu mladi stječu vještine donošenja odluka, discipline, komunikacije i suradnje. Strukovno obrazovanje ima neke naznake toga, ali da bi škola doživjela promjenu koja joj je potrebna, cjelovito obrazovanje mora biti zahvaćeno tim promjenama. Od vrtića do fakulteta. Tada bi to imalo smisla, istaknuo je Jokić.
‘Automehaničare više ne upisuju samo oni koji moraju’
Konferenciji i panelu o izazovima i perspektivi obrazovanja za obrtnička zanimanja je sudjelovao i Slavko Petrinec, automehaničar koji je ujedno i ambasador naukovanja pri HOK-u. Kako nam je rekao, cilj Obrtničke komore je potaknuti što više upisa strukovnih zanimanja. Uz to ističe da je potrebno ‘prilagoditi kvote upisa visokog obrazovanja’. Tu je ocijenio da je Hrvatska na dobrom putu, ali da treba još raditi i da su tu važna i financijska sredstva EU.
– Prema promjenama na tržištu, moramo prilagoditi i sustav obrazovanja. Tehnologija ide naprijed te je sustav obrazovanja mora pratiti, naveo je Petrinec.
Upitan o modularnoj nastavi, Petrinec nam je rekao da je naglasak na više praktične nastave. Po njegovoj procjeni, satnica praktične nastave automehaničara je i do sada bila sasvim u redu. No, problem je bio što je bila rascjepkana umjesto da ide odjednom kroz duži period. Prisjetio se kako su učenici s kojima je radio ferijalnu praksu od mjesec dana upravo tada usvojili najviše znanja. Dakle, kada su praksu imali kontinuirano. Optimističan je da će modularna nastava to popraviti.
– Nažalost, ranije je bio trend da su smjer automehaničara upisivali učenici koji se nisu mogli upisati nigdje drugdje. Međutim, danas automehaničari ili automehatroničari su vezani u svom radu uz razvoj IT tehnologije. Smatram da je interes za ove smjerove porastao zadnjih nekoliko godina. Sada je to učenicima puno interesantnije jer se osposobljavaju za rad na bazi elektronike, procijenio je Petrinec.
Jedini u EU upogonili cijeli sustav: 230 mikrokvalifikacija za odrasle
Iako Hrvatska ima još puno posla, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Mile Živčić, zadovoljan je kako Hrvatska kotira u usporedbi s drugim zemljama EU. Strukovne vještine, rekao nam je, dobivaju na naglasku i u Hrvatskoj i u ostatku Europske Unije. Napomenuo je i da promjene u srednjoškolskom obrazovanju, igraju i veliku ulogu u obrazovanju odraslih.
– Kod izrade novih kurikuluma, otvara se cijeli set mogućnosti u obrazovanju odraslih. Već smo izradili oko 230 mikrokvalifikacija. Dakle, govorimo o setu vještina i znanja koja su korisna odraslim korisnicima i mogu im pomoći u boljem pozicioniranju na tržištu. Neovisno o tome jesu li trenutno zaposleni ili nezaposleni, rekao nam je Živčić.
Za primjer je naveo automehaničare. Primjerice, onaj tko je tu školu završio prije 20 godina nije učio servisiranje hibridnih ili električnih vozila. Ali, s novim mikrokvalifikacijama, dobiti će znanja i za rad na takvim autima. Živčić je istaknuo da je ova vrsta obrazovanja već krenula, a kod mikrokvalifikacija za zelene i digitalne vještine, nude se i vaučeri. Koliko točno odraslih se trenutno obrazuje, Živčić nije mogao točno reći. No, zna da su programi za digitalne vještine već popunjeni, a za zelene vještine malo manje.
– Ali, jako veseli da će se u okviru ESF+ programa (Europski socijalni fond, op.a) vaučere proširiti i na ostale kvalifikacije. Jedna smo od rijetkih EU zemalja koje su svoj sustav u potpunosti stavili u funkciju. Primjer smo dobre prakse i za druge, razvijenije europske zemlje, zaključio je Živčić.
