[INTERVJU] Brezak Stamać uoči ‘Škole za život’: Na Loomenu sam bila jednom, to je gubitak moga vremena
Iako gimnazijska profesorica hrvatskoga jezika, Dubravka Brezak Stamać početak nove školske godine i ‘Školu za život’ neće dočekati u razredu zagrebačkog MIOC-a. Od srpnja na čelu Agencije za odgoj i obrazovanje, uključila se u pripremu uvođenja, kako kaže, začetka reforme. Tvrdi kako mnogo toga nedostaje u reformskom zahvatu Blaženke Divjak da bi se moglo govoriti o cjelovitoj reformi, a na tragu je razmišljanja stranačkog kolege Radovana Fuchsa o odgodi cijele stvari za godinu dana. Smatra da, u dubini duše, tako misle i oni koji su na ‘Školi za život’ radili, no bez obzira na sve ‘Škola za život’ 9. rujna ulazi u učionice.
Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje | Foto: Dora Kršul, srednja.hr
Dubravka Brezak Stamać, dugogodišnja profesorica hrvatskoga jezika u zagrebačkom MIOC-u, početkom srpnja zasjela je na čelo Agencije za odgoj i obrazovanje. Od njena dolaska, Agencija se intenzivnije uključuje u pripremu frontalnog uvođenja ‘Škole za život’ pa su tako od protekloga tjedna u tijeku finalne edukacije nastavnika koje zajedno provode Ministarstvo i Agencija.
Brezak Stamać u razgovoru za srednja.hr ističe kako ona i njen stranački kolega Radovan Fuchs, savjetnik premijera Plenkovića, slično misle o boljkama ‘Škole za život’, začetka reforme koji se, tvrdi ravnateljica AZOO-a, ne može poistovjetiti s Cjelovitom kurikularnom reformom kako ju je vodio Boris Jokić. Osvrće se i na zahtjev HNS-a i MZO-a o povećanju plaća prosvjetarima, kao i na virtualne edukacije u Loomenu i rad Agencije u predstojećem razdoblju.
Tijekom protekloga tjedna počele su finalne edukacije pred sam početak frontalne primjene ‘Škole za život’. One se provode zajedničkim snagama Ministarstva obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje. Je li ovo prvi puta da je Agencija uključena u sustavnu edukaciju nastavnika u sklopu pripreme za Školu za život?
To je doista tako. Otkada ‘Škola za život’ ide svojim tijekom, ovo je prvi organizirani korak kojim viši savjetnici Agencije sudjeluju u implementaciji programa zajedno s mentorima ‘Škole za život’. Sudjeluju 83 viša savjetnika i vanjska suradnika Agencije. Edukacije su osmišljene kroz regionalne i međužupanijske skupove na kojima se ministrica Divjak sa svojim suradnicima obraća ravnateljima. Od 26. do 30. kolovoza 2019. organizirali smo regionalne skupove za ravnatelje osnovnih škola. Protekloga tjedna u Osnovnoj školi ‘Kajzerica’ u Zagrebu nazočila sam jednom takvom radnom skupu za ravnatelje zajedno s ministricom Divjak, kada sam imala priliku obratiti se stručnom skupu. U tjednu s početkom rujna koji je pred nama slijede dva regionalna skupa za ravnatelje srednjih škola. Stručni skupovi za pojedina predmetna područja su organizirani od 28. kolovoza do 6. rujna 2019. I vrlo se intenzivno odvijaju. Okvirne tj. zadane teme stručnih skupova su iste. To su Istraživačko učenje, zamišljeno kao predavanje i radionica u kojima sudjeluju viši savjetnici i mentori zajedno. Drugi krug tema je Kurikulsko planiranje, u sklopu kojega mentori ‘Škole za život’ nude primjere iz prakse eksperimentalnoga programa kako je moguće izvesti godišnje planiranje određenoga nastavnog predmeta. Treći krug tema je popularnog naziva Sve što ste željeli znati o reformi, a niste se usudili pitati. Uključeni su viši savjetnici Agencije i mentori ‘Škole za život’ koji zajedno odgovaraju na mnogobrojna pitanja nastavnika i učitelja. Edukacije su zamišljene u trajanju od četiri sata, objavljene su na EMA-i, aplikaciji za organizaciju edukacija, a virtualne učionice su otvorene 26. kolovoza i u njima su popratni materijali za rujanske stručne skupove. Svi polaznici ovih edukacija dobit će zajedničku potvrdu da su sudjelovali na rujanskim skupovima, a u potpisu su ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje te ministrica znanosti i obrazovanja.
Naziv jedne od tema edukacija koje se trenutno provode pretpostavlja da se netko nešto nije usudio pitati o reformi?
Ne znam tko je predlagao taj naslov, no želja je pretpostavljam da bude ‘ležeran’, da se sudionici stručnih skupova ne osjećaju sputanima. Mene je podsjetio na moj 7. razred u osnovnoj školi, na sat biologije kada je naša profesorica rekla da na papir napišemo sve što nas zanima o reprodukciji, o promjenama u našem tijelu, a nismo se usudili pitati. Pa smo mi to pisali na papiriće. Ne znam tko je slagao naziv te teme, ali meni osobno djeluje pomalo bombastično i intrigantno. Kolege učitelji, nastavnici i ravnatelji postavljaju ministrici pitanja i to je dobro!
Očekuje nas, dakle, još jedan tjedan edukacija i potom počinje škola. Hoće li u smislu pripreme nastavnika sve biti spremno za frontalnu ‘Školu za život’?
Mediji su vrlo pomno pratili organizaciju onoga što je radilo Ministarstvo i nadam se da će isto tako pratiti i rad Agencije jer se iščekivao trenutak kada će se Agencija uključiti u edukacije. Savjetnički posjeti ‘Škole za život’ će ići kroz cijelu godinu i zamisao je savjetnicima vratiti onu izvornu zadaću koju oni imaju, a to su njihovi savjetodavni posjeti, ‘pomoć’ ravnateljima, nastavnicima i učiteljima. Ipak je riječ o nečemu što bismo dugoročno mogli nazvati promjenom paradigme učenja i poučavanja. Nisam sklona razmišljanjima da će to otići u krivom smjeru i da nastavnici to neće znati. Oni će se vrlo brzo s time sroditi. U naravi je svih nas koji radimo u sustavu obrazovanja da učimo rado i kontinuirano. Što se tiče terminologije u sferi metodike i didaktike, ima promjena na koje ćemo se naviknuti. Npr. više ne govorimo o prioritetu pojma sadržaj kod pojednih nastavnih tema, već se traže ishodi. Također, novo što se nudi je obilje digitalnih sadržaja, metodički obrađenih zadataka, to su novosti. Ovaj začetak reforme nazvan ‘Škola za život’ nastojao je u novu paradigmu učenja uključiti tri važne sfere: poučavanje tj. edukacija, knjige i školska oprema. Veliki novac je za to izdvojen iz Europskog socijalnog fonda te je i odgovornost velika.
Koja će, po vama, biti svrha metodičkih priručnika za koje su izdvojena značajna sredstva?
Metodički priručnici će, uvjerena sam, pomoći najviše učiteljima i nastavnicima koji su početnici u svojoj karijeri. Kolege s iskustvom će ih zasigurno konzultirati i uzimati u obzir, no iskustvo nosi veću mogućnost nove kreacije zadataka kako bi sat bio dinamičniji.
Prema informacijama kojima raspolažete, na koji se način financira ovaj posljednji val edukacija, također iz Europskog socijalnog fonda ili iz nekog drugog izvora?
‘Škola za život’ je pred vratima učionica i sve što se dosad napravilo u smislu edukacija, siječanjski i lipanjski susreti, bili su u organizaciji Ministarstva, a rujanski su u organizaciji Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje. Dosada je sve bilo financirano iz Europskog socijalnog fonda i proračuna RH.
Do sada?
Da.
Kakav je vaš dojam dosadašnjih edukacija koje su se provodile, je li to bilo na zadovoljavajućoj razini?
Ono što sam primijetila od dolaska u Agenciju, kao i u intenzivnom radu s Ministarstvom, jest da će savjetnici Agencije mentorima ‘Škole za život’ uvelike pomoći kao posrednici.
U kojem točno smislu?
Viši savjetnici AZOO-a su definitivno poznati učiteljima i nastavnicima kao njihovi savjetnici, kao oni koji su im dolazili u školu zbog napredovanja, savjetodavnih posjeta ili u nadzor. Dakle, svaki predmetni profesor u određenoj županiji zna tko je njegov savjetnik. U ciklusu pripreme za ‘Školu za život’, mentori ‘Škole za život’ bili su, mogla bih tako reći, trenirani za jedan novi način poučavanja, a savjetnici Agencije će im sada u svemu tome zasigurno pomoći svojim iskustvom i znanjem. Spoj je to iskustva i novoga. Mislim da je to u konačnici dobar način ostvarivanja početka malo drugačije suradnje između Agencije, Ministarstva i škola.
Što se tiče Loomena u kojem se provode edukacije u tzv. virtualnim učionicama, o njemu se jako puno raspravlja među nastavnicima. Jeste li ga isprobali i čini li vam se kao adekvatan način edukacije?
XV. gimnazija u Zagrebu, u kojoj sam bila profesorica hrvatskoga jezika, nije bila u eksperimentalnom programu prethodne školske godine. Stoga je i sudjelovanje u ovakvoj vrsti edukacija kroz prošlu školsku godinu za moju školu bio znak dobre volje, suradnja kojom bismo podržali tada eksperimentalni program ‘Škole za život’. Znam da su kolege iz STEM područja intenzivnije sudjelovali kroz module koje je organizirao CARNET.
Na Loomenu sam bila samo jednom! Bila je to edukacija ‘Kako uspješno učiti u online okruženju’. Trajala je tri sata, veliki dio toga ‘treninga’ potrošen je na to kako se logirati, pristupati virtualnim učionicama, kako koristiti forume itd. Sudjelovanje u Loomenu s obzirom na moje znanje, s obzirom na to da sam bila više od deset godina imenovana od Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu metorom studentima Kroatistike, i s obzirom da sam doktorica znanosti i pisac u jednoj srednjoj školi – čini mi se gubitkom moga vremena. Osobno vidim puno drugih načina kako se mogu educirati. Smatram Loomen onim prvim korakom, za nastavnike i učitelje kada doista ne znaju kako i odakle krenuti. Bila sam redovitija u online edukacijama kroz module koje je organizirano CARNET, a otpočele su još 2010. godine. Posebno me oduševio prošlogodišnji webinar o intelektualnom vlasništvu. To je tema koja mi je vrlo bliska s obzirom na moju profesiju. Dakle, nastvnici i učitelji bi trebali imati mogućnost izbora u raznolikosti edukacija koje će se nuditi te ih sami odabirati.
Tijekom ovoga tjedna među nastavnicima se ponovno povela rasprava o tome je li Loomen obavezan i hoće li se njime uvjetovati predavanje u razredima obuhvaćenima ‘Školom za život’.
Jedini pravi certifikat, ‘značka’ može biti uspjeh učenika koji grade zajedno nastavnici i učenici kroz natjecanja. Smatram najvećim uspjehom da kreativnog i dobrog matematičara koji je ‘šlampav’ u pravopisu i gramatici hrvatskoga jezika naučim pisati esej, da na maturi briljira i pokaže prvenstveno sebi da on može biti bolji od one slike koju ima o sebi glede hrvatskoga jezika. U XV. gimnaziji je puno darovitih učenika. Upravo su mi oni uvijek bili izazov. Raditi s darovitima koji na prvu odbijaju književnost, a onda zavole jezik i lektiru… Ako će Loomen biti obavezan način edukacije, on će zasigurno izazvati negodovanje jer sve što vam se nameće kao obavezno, automatski izaziva i određeni otpor. Loomen ne bih propisivala kao edukaciju bez koje nećete moći poučavati u razredima obuhvaćenima ‘Školom za život’ jer su profesori svojom diplomom dobili najvažniju značku. Moja najveća ‘značka’ je moj doktorat, ona ‘značka’ koju su mi dali akadedmici i moji profesori na doktoratu – Milivoj Solar i Mirko Tomasović.
Iz vaše perspektive, što novoga ili reformskoga donosi ‘Škola za život’?
Prvenstveno, obilje novih digitalnih sadržaja, to je novina škole 21. stoljeća. Drugo što vidim jest bogatstvo opreme u školama jer nisu sve škole dosada imale ujednačenu opremu. Neće niti ove godine sve biti u startu ujednačeno, treba vremena. To je nešto što svakako treba pozdraviti. Kao novo u reformi vidim informatiku koja u osnovnoj školi postaje obvezni predmet. U jednom obraćanju, ministrica Divjak je rekla da je za škole osigurano 37 milijuna kuna za lektire kako bi se knjižni fond u školama obogatio, i ja to pozdravljam. Knjižni fond u školama je bio velika praznina, a sada se dostupnim novcem nastoji pokriti lektira kako bi se novi sadržaji i novi načini edukacije mogli implementirati. U konačnici, radi se o velikom bogatstvu koje će učitelji svojim znanjem morati iskoristiti i ponuditi svojim učenicima.
Mnogo razgovaramo o velikim sredstvima za opremanje škola, edukacije, digitalne materijale, no što se konkretno za samog učenika u razredu mijenja u smislu kako će on učiti?
U središtu svake škole treba biti prvenstveno učenik. U novije vrijeme jako puno govorimo o umjetnoj inteligenciji i kako ju možemo iskoristiti. Voljela bih da se vratimo nečemu o čemu se zasad manje govorilo, što će vjerojatno potaknuti međupredmetne teme, a to je odgoj djeteta, njegova socijalna inteligencija koju treba razvijati, kao i emocionalna inteligencija o kojoj se znatno manje govori. Bilo bi strašno da se u obilju svega ovoga izgubi pojam čovjeka. Nadam se da će, primjerice, hrvatski jezik, glazbeno, likovno izražavanje u nastavku reforme više doći do izražaja.
