[Intervju] Josip Bilaver: Šustarova politika je siguran smjer za reformu kurikuluma
Nedavno je Josip Bilaver kao predsjednik mladeži HDZ-a izazvao na debatu predsjednika Foruma mladih SDP-a Nenada Livuna koju je on odbio. Postao je saborski zastupnik u prethodnom mandatu, a uz dužnost šefa mladeži, potpredsjednik je HDZ-a. Na nove izbore izlazi u I. izbornoj jedinici na nešto lošijoj poziciji od prethodnog puta, devetoj. U intervjuu za srednja.hr dotaknuli smo se programa Biraj budućnost, Mladeži HDZ-a i tehničkog ministra Predraga Šustara za kojeg kaže da nudi siguran smjer u reformi kurikuluma.
foto: Josip Bilaver | Privatna arhiva
Josip Bilaver rođen je 1986. godine u Zadru, a diplomirao je na zagrebačkoj Ekonomiji. Na predstavljanju programa Biraj budućnost kojeg je izradila Mladež HDZ-a bili su Andrej Plenković i Ivana Maletić kao podrška svim mladim kandidatima u deset izbornih jedinica. Tada je Bilaver prvi puta pozvao Livuna na sučeljavanju, a prošli tjedan je došao do samog SDP-a na Iblerovom trgu kako bi mu uručio pismeni poziv. U intervjuu za srednja.hr opet ga poziva na sučeljavanje, odgovara na pitanje kako je došlo do zaokreta u politici Mladeži te objašnjava zašto smatra da je Šustarova politika siguran smjer za reformu kurikuluma.
Izazvali ste na debatu Nenada Livuna, uručili mu zahtjev, ali on je to odbio. Predizborna debata čelnih ljudi pomladaka stranaka se u prošlosti nije nikada održala – Zašto sada?
Nakon sučeljavanja lidera dvaju najjačih stranka i nakon što smo mi službeno predstavili naš program za mlade stekli su se uvjeti da se sučelimo nas dvojca kao predsjednici organizacija mladih. Naše mladeži okupljaju više desetaka tisuća mladih koji pokušavaju svoju bolju budućnost ostvariti u Lijepoj našoj. Mislim da bi sučeljavanje i sad bilo dobro ako bi se kolega Livuna na njega odazvao.
Na prošlim ste izborima bili na sedmoj poziciji u IX. Izbornoj jedinici, a sada ste deveti u I. izbornoj. Zašto ste spušteni za dvije pozicije i kako to da vam je jedinica promijenjena? Je li to degradacija?
U zadnjih 10 godina mog političkog djelovanja obišao sam bezbroj puta Hrvatsku. Poznajem svaki njezin dio i volim ju. Volim i Zadar, gdje sam rođen, i Škabrnju gdje sam odrastao i Zagreb u kojem sam se ostvario profesionalno i privatno.
Istina, u 9. Izbornoj jedinici sam dobio preferencijalnih glasova iako nam je zadnji put bila zabranjena osobna kampanja. Sada se nalazim na devetoj poziciju u prvoj izbornoj jedinici i vjerujem u uspjeh naše liste kako u prvoj izbornoj jedinici tako i u cijeloj Hrvatskoj.
U posljednjem saborskom mandatu privukli ste pozornost kada ste imenovani za predsjednika Upravnog vijeća Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu, a ne po politikama za mlade koje sada zagovarate kroz program ‘Biraj budućnost’. Od kuda taj zaokret?
Nije riječ o zaokretu. Uvijek sam zagovarao unaprjeđenje politika za mlade, a to se vidi i po mojim raspravama vezanima uz Zakladu u Hrvatskom Saboru. U upravnom vijeću sam se našao zato što je bolnici bio potreban ekonomist na čelu vijeća, a ja sam upravo to diplomirani ekonomist. Upravo kako bi smanjio netočan privid da je riječ o ‘koristoljubnoj’ instalaciji odlučio sam se odreći naknade za rad u vijeću. Mislim da to dovoljno govori da sam tamo došao raditi i samo raditi.
Kako funkcionira Mladež HDZ-a? Koliko ima članova i kakve ovlasti ima u stranci? Može li se očekivati da će nakon predstavljanja programa ‘Biraj budućnost’ mladež više baviti problemima mladih, što do sada nije bio slučaj?
Ne bih se složio da se do sada nismo bavili problemima mladih. To možda mediji nisu dovoljno prepoznavali, ali sigurno jesu tisuće mladih kojima smo pomogli kroz stotine humanitarnih akcija i mnoge druge radionice te besplatne tečajeve. Ono što smo postigli s ovim programom je jasna artikulacija stavova Mladeži što se do sad nije dogodilo. Tada smo poslali poruku da mi kao mladež s preko 65.000 članica i članova želimo biti ključan faktor u formiranju stranačke politike u svim aspektima.
Foto: Josip Bilaver na predstavljanju programa foto:Marko Matijević|srednja.hr
Kroz program zagovarate usmjeravanje stručnog osposobljavanja prema privatnom sektoru umjesto prema javnom koji ga sada obilato iskorištava. Mnogi bi se s vama složili da je takva mjera potrebna, kao i ona da se usmjeri više prema strukovnim školama, no što je s 4.000 polaznika SOR-a koji su potpisali peticiju protiv izmjena u prijevozu? Bivši ministar Mirando Mrsić ističe da je to toga došlo zbog promjena u načinu financiranja tijekom HDZ-ove Vlade pa kako više ne sudjelujemo s nacionalnim sredstvima, EU nam može uvjetovati kako trošimo novce za prijevoz.
Ovdje je stav Mladeži jasan te se nijedan trenutni korisnik ne smije zakinuti. Predlažemo da se u HZZ-u odredi tablica prema kojoj bi se plaćao prijevoz od radnog mjesta do kuće ako tu relaciju dovoljnim intenzitetom ne pokriva javni prijevoz. Taj novac se može isplaćivati iz postojećeg proračuna ministarstva jer ukupna sredstva za SOR nisu smanjivanja tako da ona postoje i sve se svodi na volju HZZ-a da uredi sustav i isplati naknadu.
Prema vašem programu, cilj je do 2020. godine na godišnjoj razini dijeliti 22.000 državnih stipendija u odnosu na današnjih 5.000. Riječ je o uistinu velikom broju stipendija koji bi bili veliki teret proračunu. Od kuda sredstava i prema kojem ste izračunu došli do brojke od potrebnih 22.000 stipendija?
Prije svega riječ je o novih 15.000 stipendija za studije u STEM područjima i još 7.000 u društveno-humanističkim područjima. Držimo da je dosadašnji broj stipendija nesrazmjeran s povećanjem broja studenata i broja studija, a kako nam je cilj usmjeriti sveučilišta i studente da upisuju studije koji su potrebniji na tržištu rada odlučili smo se na ovakav raspored.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Na predstavljanju programu istaknuli ste problem podizanja ugovora u SC-u jer studenti moraju gubiti vrijeme na podizanje ugovora, vraćanja tog ugovora poslodavcu samo kako bi još jednom ponovili cijeli krug. Znači li to da planirate uvesti neki oblik elektroničkih ugovora?
Upravo tako. Zalažemo se za digitalizaciju kompletnog sustava nabave i isporuke studentskih ugovara. Kako danas imamo sustav AAI putem kojega se ulogiravamo na studomat ne vidim problem zašto se sličan sustav s isto identifikacijom ne bi koristio i pri podizanju ugovora koji bi se onda mogli isprintati te naknadno skenirani vratili u centar.
Najavljujete strožu kontrolu provedbe Pravilnika temeljem koje će Studentski centri morati javno objaviti točan iznos zarade i na koji način su sredstva utrošili. Zašto niste zadovoljni s radom Studentskih centara?
Sto milijuna kuna godišnje uprihode studentski centri na temelju izvršenih studentskih ugovora o radu. Taj se novac mora reinvestirati u studentski standard. Jasno je da se to ne događa i da su npr. domovi obnovljeni tek kada su za to odobrena sredstva u sklopu Europskih sveučilišnih igara. Taj se novac troši na krivim mjestima, a mi tražimo da nam pokažu gdje ide lova. Kad nam pokažu, tražit ćemo da se ta sredstva usmjere upravo tamo gdje to studenti najviše očekuju, a to su menze, domovi, mjesta za druženje i učenje te slične sadržaje koji su potrebni nama mladima.
Tehnički ministar Predrag Šustar produžio je rok javnog savjetovanja za predložene kurikulume jer je došlo jako malo komentara građana. U odnosu na period Jokićevog ERS-a kada je stiglo desetke tisuće komentare, ovo se čini kao veliki podbačaj. Kako vi vidite problematiku oko cjelovite kurikularne reforme, znamo da su svi za nastavak rada, ali kako i pod kojim uvjetima? Biste li podržali Šustara za novi mandat na poziciji ministra?
Kolega Šustar je u ovom kratkom roku pokazao jednu jako važnu stvar. To je da nijedna reforma ne može biti ‘Jokićeva’, nikada niste čuli za ‘Primorčevu’ reformu ili ‘Šustarovu’ reformu. To je vrlo bitno jer ni jedna reforma ne smije biti personalizirana, štoviše oko Jokića se skoro stvorio kult ličnosti. Nikako ne umanjujem njegovu stručnost, ali danas kad su se glave ohladile poprilično je jasno da reforma nikada nije stala, već je ušla u novu fazu. Sada na reformi opet rade stručnjaci, o njima nitko ne spori, ali ih se ni ne uzdiže u nebesa. Činjenica je da Jokićev tim napravio dobar posao, ali mi mislimo da to može biti još bolje. Smanjeni broj reakcija na javnu raspravu možemo vrlo jednostavno poistovjetiti s kvalitetom rada, očito i nema previše nedostatka na koje bi javnost htjela ukazati. Vjerujem da smo na pravom putu s ovom reformom, čak bi rekao da idemo sigurnim smjerom pod vodstvom ministra Šustara.
