Ipak ništa od baby booma: Srebro u Rusiji nas nije ponukalo na gužvanje postelja
Sredinom lipnja Državni zavod za statistiku je objavio podatke o broju živorođene djece u Hrvatskoj tijekom mjeseca travnja 2019. godine. Oduzmemo li tomu devet mjeseci, ispada da su to djeca koja su nastajala u doba najvećeg uspjeha hrvatskog sporta – osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. No, nažalost suprotno sličnim primjerima iz inozemstva, rast dopamina, testosterona i drugih hormona zadovoljstva i sreće, Hrvati se nisu odlučili slavlje sa stadiona, trgova, iz kafića i drugih ‘gledališta’ prenijeti i među plahte. Ili ako jesu, bili su vrlo pažljivi da se brojčano stanje u vezama i brakovima ne poveća nakon toga.
Razočaran je time ostao i bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, koji je odmah po dolasku podataka za travanj, objavio status razočarenja.
– Nogomet i statistika – suprotno očekivanjima srebro nije povećalo natalitet. Iako je broj novorođene djece prema prvim podacima u travnju bio 2,5% veći nego prethodne godine, porast ipak nije bio dovoljan za neutralizaciju vrlo velikog pada u ožujku (-7,8%). Ako oba mjeseca promatramo zajedno, pad na godišnjoj razini iznosi 2,9% te se može zaključiti da uspjeh reprezentacije nije povećao broj novorođene djece, zaključuje Marko Krištof.
S obzirom da smo vrlo osjetljivi na demografske prilike, ponadali smo se da bi se u nogometnom zanosu moglo malo popraviti brojčano stanje nacije, no to se ipak nije dogodilo. Odnosno možda se i dogodilo među nacijom, ali negdje u münchenskoj, stuttgartskoj ili kojoj sličnoj matici rođenih, ali na teritoriju Lijepe naše baš i nije.
U travnju 2019. 70 živorođenih više nego u istom mjesecu lani
Iskažimo sada podatke o broju živorođenih pa ćemo se vratiti na elegiju o nedosanjanim snovima o rastu nataliteta odnosno na to zašto smo to uopće priželjkivali i očekivali.
Uglavnom, u mjesecu travnju 2019., prema podacima DZS-a, rođeno je 2.834 djece odnosno 70 više, nego u istom mjesecu 2018., što je povećanje od 2.5%. Usporedimo li pak prethodne mjesece 2019. godine s travnjem, ispada da je broj živorođene djece u veljači i ožujku, manje za 2.7% odnosno 1,03%, što ponovno pokazuje da se ne može govoriti o nikakvom znatnijem povećanju broja rođenih, a svakako onda ni o boomu.
Podaci o broju živorođenih u posljednjih nekoliko mjeseci/ izvor: DZS
Siječanj 2019. smo namjerno ostavili po strani jer je u tom mjesecu živorođeno 20% više djece nego li u travnju, što na kraju krajeva još jednom obara vezu između opijenosti sportskim uspjehom i povećanja nataliteta. Barem u ovom konkretnom slučaju.
No, takve veze nisu nepoznate
A zašto smo se uopće upustili u ovakva prebrojavanja i usporedbe? Subjektivni je motiv priželjkivanje da se nacija proširi barem radi opijenosti velikim sportskim rezultatom, s obzirom da su nam demografske prilike rak-rana.
Objektivni je pak motiv okolnost da su slučajevi baby booma radi velikog sportskog uspjeha, već zabilježeni u prošlosti.
Tako profesorica i ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević prošle godine u srpnju, u svome tekstu za novac.jutarnji.hr, između ostalih navodi primjer iz Rijeke, kada je zabilježen znatan rast nataliteta, devet mjeseci nakon što je klub iz ovoga grada osvojio titulu prvaka zemlje.
Od 19. veljače do 1. ožujka prošle godine, odnosno devet mjeseci od titule kluba s Rujevice, rođen je 61 mališan odnosno njih 14 više u odnosu na isti mjesec 2017. Dakle rast nataliteta je bio gotovo 25%.
Kako je znanstveno potvrđeno da razina testosterona kod navijača raste kad njihov tim pobjeđuje, priča se uz nekoliko ‘živih svjedoka’, mogla provjeriti i potvrditi u gradu na Rječini.
Sličan baby boom zabilježen je i na Islandu devet mjeseci nakon što je njihova momčad pobijedila Englesku na Europskom prvenstvu u Francuskoj ili devet mjeseci nakon što je Barcelona 2009. postala prvakom Europe. Tada se dogodio takozvani ‘Iniesta efekt’ te je broj rođene djece devet mjeseci poslije porastao za 16 %.
Koliko je rast stopa nataliteta splet slučajnosti, a koliko opijenost uspjehom voljenog kluba zbilja ima utjecaj na (ne)svjesnu odluku o stvaranju novog ljudskog života, nitko ne može zasigurno utvrditi.
No, bilo kako bilo, Hrvatskoj pozitivne vibracije nastale najvećim sportskim uspjehom u povijesti, nisu donijele nikakvu spomena vrijednu stopu rasta broja živorođene djece.
