Pretraga

Ipak se odgađa povratak obveznog vojnog roka? ‘Čeka se politička odluka’

A- A+

Ministar obrane Ivan Anušić u više je navrata komunicirao kako je sve spremno da se obvezni vojni rok vrati od 1. siječnja 2025. godine. Ponovio je to u srijedu, međutim, priznaje da je za to potrebna politička odluka, koja može glasiti i da se on uvede i kasnije. Anušić je potvrdio i da se odgađa donošenje izmjena Zakona o obrani za razdoblje nakon predsjedničkih izbora. A da bi vojni rok uopće zaživio, upravo taj Zakon mora doživjeti određene izmjene. Veliku ulogu oko povratka vojnog roka, prema zakonskim propisima, ima i predsjednik RH.

Ivan Anušić i Zoran Milanović već su se oglasili po pitanju vojnog roka | foto/screenhsot: Vlada RH/MORH/HRT srednja.hr

Što će biti s obveznim vojnim rokom, pitaju se brojni srednjoškolci koji se bliže punoljetnosti. Iako su iz Ministarstva obrane više puta tvrdili da je sve spremno za njegovo uvođenje od 1. siječnja, čini se da to baš i nije tako.

Anušić: ‘Čeka se politička odluka’

Krenimo redom, ministar Anušić u srijedu je ponovio da je MORH u potpunosti spremani provoditi temeljnu vojnu obuku već od 1. siječnja iduće godine. No istodobno je jasno priznao da ne ovisi sve o MORH-u.

– Mi smo o tome izvijestili i premijera i predsjednika države. U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje oko toga i konsenzus i mi smo spremni to provoditi od onog trenutka kada politička odluka bude rekla ‘da, krećemo od 1.1., od 1.6. ili 31.8.’. Svejedno nam je, recite kada i mi krećemo, rekao je jučer Anušić, prenose vijesti.hrt.hr.

Dodao je i da je godišnji potencijal mladića za služenje vojnog roka između 17 i 18 tisuća, ali da u neće svi u njemu sudjelovati ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti.

– Nakon punoljetnosti će svi mladići krenuti u fazu regrutacije, liječničkih pregleda, a onda i njihovih odluka hoće li se pozivati na priziv savjesti ili služiti rok, rekao je Anušić.

U ovom kontekstu treba spomenuti i da je Anušić u srijedu potvrdio kako ipak neće doći do ranije najavljenih izmjena Zakona o obrani koje se odnose na jasnije definiranje ovlasti predsjednika. Po tom se pitanju neće činiti ništa dok ne prođu predsjednički izbori. A oni će se održati tek krajem prosinca ili početkom siječnja.

– Ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva obrane ili uplitanje naše u izmjene zakona pa da bi sada u ovoj predizbornoj kampanji to bila primarna tema. Sačekat ćemo da prođu ovi izbori. Tko god od idućeg mandata bude sjedio na Pantovčaku, taj zakon će ići u proceduru, rekao je Anušić.

Izdvojeni članak

MORH konačno odgovorio protivnicima vojnog roka, peticija ih pritišće? ‘Možda razmatraju alternative’

U donošenju odluke o vojnom roku ne može se izbjeći predsjednik

Jutarnji.hr objavio je detaljnu analizu čiji je zaključak da je odgoda uvođenja vojnog roka nezaobilazna. Ovaj list navodi da su u Ministarstvu obrane i u Vladi shvatili da u donošenju odluke ne mogu izbjeći predsjednika Zorana Milanovića.

Jer on mora potpisati određene dokumente bez kojih Vlada i Sabor ne mogu donijeti odluku o obaveznom služenju vojnog roka, a zakon mu omogućuje i sprječavanje služenja obveznog vojnog roka. Jutarnji raspolaže i informacijama da se na službenim sastancima u Vladi i unutar HDZ-a uopće ne govori o 1. siječnju kao datumu početka provedbe vojnog roka.

Među ostalim, temeljem članka 70. Zakona o oružanim snagama, daje za primjer Jutarnji, Milanović bi mogao načelniku Glavnog stožera zapovjediti da zabrani ulazak u vojarne novacima koji dolaze na služenje vojnog roka ili provedbu temeljene vojne obuke. Kada je riječ o Zakonu o obrani, čije su izmjene, dakle, odgođene, on se isto mora mijenjati. Primjerice, u njemu stoji da vojni rok traje šest mjeseci, dok Anušić tvrdi da će ovaj koji se uvodi trajati dva mjeseca. Zakonske odredbe morat će se mijenjati i u dijelu koji se odnosi na one koji se pozovu na priziv savjesti, ako je zaista plan da se te osoba angažiraju u sustavu civilne zaštite i u općinama.