Istaknuti jezikoslovac Željko Jozić za srednja.hr: ‘Treba povećati satnicu hrvatskog jezika u školi’
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za srednja.hr kaže da je hrvatski jezik življi no ikad. Tuđice i žargon koji danas koriste mlađe generacije ga toliko ne brinu jer je hrvatski jezik uvijek pronalazio razumljive, domaće izraze za novopridošle riječi iz stranih jezika. Mladi su uvijek mijenjali jezik pa je tako i sada. Treba povećati satnicu hrvatskog jezika u školama, smatra, te učenike više usmjeravati na pismeno i usmeno izražavanje, a ključno je – čitati.
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje bio je gost 39. epizode podcasta srednja.hr
Foto: Tea Ovničević Matijević, srednja.hr
Gost 39. epizode podcasta srednja.hr bio je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Povodom Mjeseca hrvatskog jezika, koji se obilježava od 21. veljače do 17. ožujka, s istaknutim jezikoslovcem razgovarali smo o pravopisu, tuđicama i nastavi Hrvatskog jezika i književnosti u školama.
Mlađe generacije stariji ne razumiju, to je uvijek bilo tako
Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci se međusobno razumiju, no hrvatski standardni jezik je poseban jezik. Imamo specifičnu povijest, kulturu i nasljeđe. Baš kao što se nordijski jezici međusobno razumiju, a različiti su, tako je i hrvatski jezik, primjerice, drugačiji jezik od srpskog. Hrvatski jezik nimalo, kazao nam je Jozić, ne ugrožava to što se razumijemo s govornicima drugih, sličnih jezika u regiji.
– Da postoji vremeplov koji bi me vratio 200 godina unazad, naišao bih na iste probleme. Razvoj tehnologije i industrijalizacija početkom 19. stoljeća i dolazimo do jako puno pojmova koji nemaju hrvatski ekvivalent za strojeve i elektroniku. Uvijek se događa razvoj i dolaze riječi iz stranih jezika, onih jezika gdje se ta tehnologija razvila. Danas je situacija ista kao prije 200 godina, mlađe generacije koriste izraze koje stariji ne razumiju. Uvijek su bili mladi ti koji mijenjaju jezik i čine ga sebi korisnim. Nedavno sam čitao tekst gdje je netko nekoga ghostao pa je ovaj to seenao. No, to je uvijek bilo tako, istaknuo je Jozić.
Jezikoslovci trebaju pomoći da se jezik ne pretvori u nerazumljivu kašu koju će samo jedan dio ljudi razumjeti. U privatnoj komunikaciji bilo bi dobro, kazao je, potražiti izraz koji bi mogao pobliže označiti određenu pojavu ili radnju, a da taj izraz i drugi razumiju.
– Hrvatski standardni jezik je dijapazon izraza i konstrukcija koje su razumljive svima, svim dobnim, socijalnim skupinama, svim skupinama govornika. Hrvatski jezik je poprilično razveden u dijalektološkom smislu, osoba iz Bednje i osoba s Visa se ne mogu razumjeti u dijalektu, ali zato postoji standardni jezik, istaknuo je.
Treba povećati satnicu hrvatskog jezika u školama
Hrvatski je jezik u povijesti imao snažnu tendenciju da bude razumljiv. Oduvijek smo stvarali hrvatske riječi koje su svima razumljive. Danas je pomodno govoriti engleski jezik i koristiti engleske izraze. Nekad je to bio njemački, prije toga francuski, no, kako kaže Jozić, pomodnost korištenja stranih izraza ne vidi kao ozbiljnu ugrozu hrvatskom jeziku. Hrvatski jezik održao se kroz puno teža povijesna vremena kada se hrvatski nije smio govoriti, nego primjerice samo mađarski. Sad je jedan od službenih jezika Europske unije koji se koristi punopravno u institucijama EU, kao i svi drugi.
– Kada se pogleda statistika, broj sati hrvatskog jezika u Hrvatskoj i materinskog jezika u drugim državama poput Finske, jasno je da se kod nas da se hrvatskom jeziku daje premalo vremena. Raspored je prebukiran, a hrvatski jezik trpi. To nije samo elitistički pristup. Primjećuju to brojni govornici hrvatskog jezika. Imamo loš javni govor. Zašto je to tako? Trebalo bi povećati satnicu, a doći će do izvjesne promjene u tom smislu, a onda i više poraditi na pismenom i usmenom izražavanju, ističe Jozić u podcastu portala srednja.hr.
Bez čitanja i proučavanja, ne može se niti razviti nečiji vokabular. Zbog toga mlađe generacije treba usmjeriti, kazao je, na čitanje i izražavanje. U tom kontekstu pozdravlja i novi model ispita iz Hrvatskog jezika i književnosti na državnoj maturi, koji se od ove godine održava na jednoj razini, a potrebno je položiti sve dijelove ispita, uključujući i esej, za prolaznu ocjenu.
Ova mu je greška dosta simpatična
Osim što bi volio, kaže nam, da se mladi dodatno pozabave dijalektom kojim su govorili njihove bake i djedovi, bilo bi dobro da u izboru lektira više izbora i slobode imaju nastavnici te sami učenici. Nimalo mu se ne sviđa ideja da se hrvatski jezik zakonski regulira na način da se greške u javnoj uporabi jezika kažnjavaju novčanim ili drugim kaznama.
– Učenici iz Međimurske i Varaždinske županije često osvajaju prva mjesta na državnim natjecanjima iz hrvatskog jezika. Čak i oni koji nemaju prirodno razlikovanje č i ć, ije i je, mogu svladati hrvatski standardni jezik, istaknuo je Jozić.
Nema pretjeranu potrebu isticati pogreške ljudi u govoru, kaže, no ima jednu koja mu je najzanimljivija. U riječima poput ‘štititi’ i ‘zaštititi’ nekad se, simpatično, kaže, zna izgubiti posljednje ‘ti’ pa na naslovnicama znamo vidjeti da nešto ‘trebamo zaštiti’ umjesto ‘trebamo zaštititi’.
Cijelu epizodu podcasta pogledajte i poslušajte u videu ispod.
