Istinita mapa Europe: Nepotreban je strah od invazije stranaca
Mnogi se stanovnici europskim zemalja, pa tako i građani Lijepe naše, osjećaju ugroženo jer strahuju da im najezda stranaca u njihovoj domovini uskraćuje mogućnost zaposlenja ili normalnog načina života. Provjerite stoga koliko je stranaca zatupljeno u kojoj europskoj državi.
Svijetom se često širi strah od sve većeg doseljavanja stranaca u određene zemlje, stoga se stanovnici istih pribojavaju da će ostati bez radnih mjesta i normalnih uvjeta za život. Političar su također skloni dizanju panike oko najezde stranaca koja prijeti građanima, no sudeći prema statistikama Eurostata radi se o nepotrebnom strahovanju, piše One Europe.
Treba istaknuti da su stranci definirani kao osobe koje nisu državljani zemlje u kojoj obitavaju ili su osobe bez državljanstva.
Nebulozan je strah od stranaca
Istina je da Hrvatsku naseljavaju stranci iz okolnih zemalja i moguće je da će taj broj rasti s obzirom na naš relativno nedavni ulazak u EU, no nema razloga za paniku. Prema podacima Eurostata, u Lijepoj našoj trenutno živi svega 0,6 posto stranih državljana čime smo izjedančeni s Bugarskom. Manji postotak imigranata imaju još Turska (0,3 posto), Rumunjska (0,2 posto) te Poljska (0,1 posto).
Na suprotnoj strani nalazi se Švicarska s najveći brojem stranaca (22,8 posto), a sljede Latvija (16,3 posto) i Estonija (15,7 posto). No navedene baltičke zemlje u najvećem slučaju naseljavaju građani s područja bivšeg Sovjetskog saveza.
Iako bi realno bilo očekivati da primjerice Velika Britanija ili Nizozemska znatno odskaču kad su u pitanju imigracije, postotak stranaca u tim zemljama ne razlikuje se previše od ostalih država starog kontinenta. Britaniju čini 7,6 posto stranaca dok se među Nizozemcima nalazi svega 4,2 posto stranih državljana.
Ne vodimo evidenciju o privremenim strancima u Hrvatskoj
Nedavno smo pisali o prenapuhanim brojkama iseljenih Hrvata, stoga je posve jasno da ne postoji nikakva šansa da u skoroj budućnosti naši građani budu ugroženi zbog imigracija, ili pak zbog prekomjernih emigracija.
Što se tiče privremenih boravaka stranaca u Hrvatskoj, bar kad je u pitanju studentska populacija, ne možemo se baš pohvaliti da vodimo računa koliko ih je i otkud dolaze. Prije skoro godinu dana proveli smo istraživanje po hrvatskim sveučilištima kako bi doznali kojim stranim državljanima su najprivlačniji naši fakulteti, no ostali smo zatečeni. Naime, od sedam sveučilišta, pulski i riječki univerziteti nisu bili u mogućnosti dostaviti nam tražene podatke jer ne vode evidenciju otkud dolaze stranci koji upisuju njihove fakultete.
