Portal Educentar proveo je anketu na 300 ispitanika kako
bi saznao koji su razlozi njihovog markiranja, odnosno
bježanja sa sata. Ispostavilo se da čak trećina to čini
kako bi popili kavu s prijateljima, dok je i
nepripremljenost za ispit ili ispitivanje čest ‘krivac’.
Gotovo da ne postoji osoba koja tijekom svojih
srednjoškolskih dana nije markirala, bilo da se sa sata
sata bježalo ekipno ili pojedinačno. Zna se koji su
najčešći izgovori za nedolazak na nastavu, no zašto
zaista školarci bježe sa sata saznao je Educentar
provevši anketu na tristo ispitanika tijekom mjeseca
studenog.
Najviše se markira zbog nemotiviranosti
Gotovo da ne postoji osoba koja tijekom svojih
srednjoškolskih dana nije markirala, bilo da se sa sata
sata bježalo ekipno ili pojedinačno. Zna se koji su
najčešći izgovori za nedolazak na nastavu, no zašto
zaista školarci bježe sa sata saznao je Educentar
provevši anketu na tristo ispitanika tijekom mjeseca
studenog.
Trećina ispitanika, njih 36 posto priznalo je da radije
ode na avu s prijateljima nego odsluša predavanje.
Najčešći razlog za to je nemotiviranost koja proizlazi
iz nedostatka zanimljivog sadržaja koji se predaje.
Mladima je interesantnije stoga kartati ili radili bilo
što nego biti na dosadnom satu.
Nepripremljenost za ispite velik je razlog
Drugi najčešći razlog nedolaska na sat je strah od
ispita, odnosno nepripremljenost za isti. Tako je svoje
markiranje objasnilo 22 posto ispitanika, koji kažu da
je ‘lakše markirati nego kasnije ispravljati jedinicu’.
Isto vrijedi i za usmeno odgovaranje, zbog kojih sa sata
bježi 16 posto ispitanika, koji su komentirali kako im
se ‘ne da slušati prodike profesore’, ali i da su imali
‘profesora koji je previše tražio, dok im nije prenosio
ništa znanja’.
Čak 13 posto ispitanika krivi profesore, jer nisu
zadovoljni njihovim načinom predavanja. – Znala sam da
neću propustiti ništa bitno. Ionako sam učila iz knjige,
a ne iz bilješki s predavanja, komentirala je jedna
ispitanica.
Često ne postoje sankcije
Učenici neki put markiraju i samo zato jer jednostavno
mogu. Njih 10 posto priznalo je da su se oslobodili i
markirali zato jer nisu postojale nikakve sankcije, zbog
čega se nisu osjećali obaveznima doći na predavanja, dok
neki jednostavno nisu voljeli predmet s kojeg su
odlučili pobjeći.
– Sudeći prema odgovorima sudionika ankete, navedeni
razlozi markiranja mogu se podijeliti u dvije skupine:
nezainteresiranost za predavanja ili vlastita
nepripremljenost. Iako markiranje nije praksa koju treba
podržavati, vjerojatno svaki student i učenik dođe barem
jednom ‘u napast’ doživjeti to iskustvo, piše Educentar.