Istraživanje otkrilo: Evo s koliko godina mladi u Hrvatskoj imaju prvi spolni odnos
Većina učenika prvi spolni odnos imala je u dobi od 15 do 16 godina, a njih 19 posto tada nije koristilo kondom kao zaštitu. Rezultati su to istraživanja koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u sklopu Svjetskog dana spolnog zdravlja. U njemu je sudjelovalo više od 2.300 učenika 3. razreda srednjih škola diljem Hrvatske. Inače, prošle školske godine je 51 posto djevojaka i 34 posto mladića u dobi od 15 godina primilo najmanje jednu dozu cjepiva protiv HPV-a, što je porast od gotovo 6 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Foto: Pexels
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo obilježio je Svjetski dan spolnog zdravlja koji je bio 4. rujna. U sklopu toga objavili su rezultate njihovog istraživanja koje su proveli u školskoj godini 2021./2022. na uzorku od 2.352 učenika 3. razreda srednjih škola diljem Hrvatske. Od ispitanih učenika, njih 731 je priznalo da su imali neku vrstu spolnog odnosa, što je 32 posto.
– Većina učenika je prvi spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina. Od 731 spolno aktivnih učenika njih 138, odnosno 19 posto prilikom spolnog odnosa nije koristilo kondom kao zaštitu. Ovi podaci ukazuju na važnost javnozdravstvenog djelovanja u području očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja, objavili su iz HZJZ-a.
‘Od ukupnog broja testiranih na spolno prenosive infekcije zabilježen je 41 pozitivan nalaz’
Također su, u sklopu javnozdravstvene kampanje ‘Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?’ u razdoblju od 5. lipnja do 28. srpnja 2023. godine, zdravstveni djelatnici i stručnjaci HZJZ-a proveli anonimno i besplatno, odnosno bez uputnice, 250 savjetovanja i 106 testiranja mladih koji smatraju da su bili u riziku od zaraze spolno prenosivom infekcijom uzrokovanom mikrobiološkim uzročnicima.
– Od ukupno testiranih zabilježen je 41 pozitivan nalaz od čega tri na klamidiju, tri na genitalnu mikoplazmu, jedan na gonoreju, 23 na Ureaplasma parvum i 11 na Ureaplasma urealyticum, odnosno 38,7 posto pozitivnih nalaza. Dobiveni podaci ukazuju na opravdanost testiranja koje pridonosi otkrivanju i liječenju spolno prenosivih bolesti, a time i očuvanju reproduktivnog zdravlja mlađe populacije, navode iz HZJZ-a.
51 posto djevojaka i 34 posto mladića u dobi od 15 godina su primili najmanje jednu dozu cjepiva protiv HPV-a
Danas je u sklopu još jedne javnozdravstvene kampanje Budi mRAK roditelj održana konferencija za medije na kojoj su predstavljeni posljednji podaci procijepljenosti protiv HPV-a u Hrvatskoj.
– U prošloj školskoj godini, 51 posto djevojaka i 34 posto mladića u dobi od 15 godina su primili najmanje jednu dozu cjepiva protiv HPV-a. To je porast od gotovo šest posto u odnosu na prethodnu školsku godinu. Doista, velik porast i velik napredak, zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.
Najbolji odaziv na cijepljenje je na sjeveru Hrvatske i to u Krapinsko-zagorskoj te Varaždinskoj županiji. Najmanji odaziv je na jugu Hrvatske, a stručnjaci očekuju da će odaziv u budućnosti ipak biti veći s obzirom na to da je cijepljenje krenulo i od 5. razreda.
– Od početka 2023. godine uvedeno je besplatno cijepljenje od 5. razreda, a ne kako je to sada bilo, samo u 8. razredima. Stanje na terenu je dobro. Već je bio određen odaziv i učenika iz 5. razreda i nadamo se da će se od ove školske godine to samo nastaviti u dobrom smjeru, jer su preporuke da se djeca cijepe u što ranijoj dobi, poručila je liječnica Neda Ferenčić Vrban, doktorica školske medicine i tajnica Udruge Liga protiv raka.
‘Trebamo dovesti učenike da razumiju problem, ali i njihovi roditelji’
Grad Zagreb prvi je uveo besplatno cjepivo HPV-a za djevojčice i dječake te je prema posljednjim podacima cijepljeno 58,4 posto djevojčica i 37,8 posto dječaka, što je bolji rezultat od ukupnog prosjeka procijepljenosti u Hrvatskoj. Budi mRAK roditelj kontinuirano provodi radionice za učenike diljem Hrvatske, kako bi njih, ali i njihove roditelje educirali o važnosti cijepljenja protiv HPV-a, koji je uzročnik čak šest vrsta raka.
– Rekla bih da je predrasuda koja je temeljena na neznanju jedan vrlo velik problem. I prije svega, to trebamo riješiti. Moramo biti svjesni da trebamo dovesti učenike da razumiju problem, ali i njihovi roditelji. Jer ovdje govorimo o zaštiti zdravlja djece i mladih. Imamo već predmete u našem obrazovanju koji itekako imaju prostora gdje mladi mogu učiti o zaštiti svoga zdravlja, poručila je Ljiljana Klinger, ravnateljica Osnovne škole Matije Gupca.
