Pretraga

Istraživanje pokazalo glavne razlike između studenata privatnih i javnih fakulteta u Hrvatskoj

A- A+
5. prosinca 2018.
Novosti
A- A+

Studenti privatnih fakulteta zapošljavaju se već tijekom studiranja više nego li studenti javnih fakulteta. S druge strane, oni koji su završili javna visoka učilišta nešto češće pronalaze posao u struci od onih koji su završili privatna. Uz to, najviše mladih koji su 2015./2016 akademske godine završili privatni fakultet, posao su pronašli preko obiteljskih, prijateljskih ili poznaničkih veza. Neki su to od rezultata nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali 2015./2016. akademske godine.

Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

Nacionalno istraživanje o zapošljivosti studenata koji su diplomirali 2015./2016. akademske godine početak je sustavnog prikupljanja podataka koji bi trebali biti korisni svima, od studenata i visokih učilišta, do poslodavaca i donositelja politika.

Izdvojeni članak

Teška mizerija: Plaću manju od 3.500 kuna ima gotovo svaka druga osoba nakon završetka studija
Dio rezultata objavili smo jučer, a u ovom tekstu odlučili smo se fokusirati na razlike između onih koji su završili javna visoka učilišta u odnosu na one koji su završili privatna visoka učilišta.

Razlike vidljive pri zapošljavanju

Rezultati pokazuju da je nešto veći broj ispitanika koji su pohađali javno visoko učilište pronašao prvo zaposlenje u struci (78,5 posto) u odnosu na ispitanike koji su pohađali privatna visoka učilišta (68,6 posto). S druge strane, čak 53,7 posto ispitanika koji su pohađali privatna visoka učilišta zaposlilo se tijekom studija, u odnosu na 30,6 posto ispitanika koji su pohađali javna visoka učilišta. Ipak, nešto se veći broj ispitanika koji su pohađali javna visoka učilišta zaposlio u prva 3 mjeseca nakon diplomiranja. Detaljniji podaci o vremenu proteklom do prvog zaposlenja prikazani su u tablici.

Screenshot: Što nakon diplome?

Kada su se zapošljavali, oni koji su pohađali javne fakultete najčešće su to činili preko HZZ-a (25,3 posto), za razliku od onih s privatnih fakulteta koji su se najviše zapošljavali preko obitelji, prijatelja i poznanika (24,3 posto).

Manje stručne prakse na javnim fakultetima

Razlike su uočljive i u iznosu plaća. Naime, veći postotak ispitanika koji su pohađali javno visoko učilište (46,2 posto) ima prosječnu početnu mjesečnu plaću u najnižem platnom razredu (ispod 3.000 kuna)u odnosu na ispitanike koji su pohađali privatno visoko učilište (29,4 posto).

Jedan od važnih čimbenika koji utječe na zapošljivost studenata nakon završetka studija jest i radno iskustvo tijekom studija. Ono se prvenstveno stječe obveznom stručnom praksom. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 46,2 posto ispitanika u sklopu fakulteta nije imalo obveznu stručnu praksu. Rezultati također pokazuju i da je obvezna stručna praksa zastupljenija na privatnim visokim učilištima nego na javnima.

Screenshot: Rezultati istraživanja

 

O istraživanju

Rezultati istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata u Hrvatskoj predstavljeni su u ponedjeljak, 3 .prosinca 2018. godine u Zagrebu. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nacionalnom istraživanju o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./16. Ovim istraživanjem, Hrvatska, po uzoru na druge europske zemlje, uvodi praksu sustavnog prikupljanja podataka korisnih samim visokim učilištima, studentima i učenicima, poslodavcima, donositeljima politika i široj javnosti. Rezultate su predstavile Katarina Pažur Aničić i Diana Šimić s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, a objavljeni su u publikaciji pod nazivom Što nakon diplome?

 

POVEZANI čLANCI