Istraživanje pokazalo s kojih splitskih fakulteta se najviše ide na inozemnu praksu
Erasmus stručna praksa u inozemstvu mladima omogućuje stjecanje znanja i radnog iskustva, a samim time i prilagodbu zahtjevima suvremenog tržišta rada, kao i učenje novih jezika i kultura. Koliko splitski studenti odlaze na stručne inozemne prakse i s kojih fakulteta se najviše odlazi, istražila je mlada sociologinja u svom diplomskom radu 2012. godine.
Koji su trendovi odlaska na Erasmus stručnu praksu u inozemstvu na Sveučilištu u Splitu, istražila je 2012. godine u svom diplomskom radu sociologinja Sanja Mikačić. U istraživanju je sudjelovalo 341 studenata i studentica na splitskom sveučilištu.
Mali broj studenata upoznat s mogućnostima prakse
U istraživanju sociologinje Sanje Mikačić sudjelovalo je 341 studenata i studentica sa Sveučilišta u Splitu, u dobi od 18 do 29 godina. Istraživanje je pokazalo da polovica studenata nije upoznata s mogućnošću odlaska na stručnu praksu u inozemstvo. Podatak je zabrinjavajuć s obzirom na to da su programi odlaska na inozemnu praksu namijenjeni upravo studentima. S time se slaže i Antun Matijević, također student Sveučilišta u Splitu.
– Studenti su podinformirani, za sve se trebaš sam aktivirati, osim ako nisi u nekoj udruzi, kao AISEC, nemaš šanse. Oglasne ploče i stranice na internetu se slabo ažuriraju, pa često ne daju točne informacije, a to je problem infrastrukture i sustava koji nije povezan. Ni fakulteti među sobom nisu povezani, nisu povezani ni sa studentskim centrom, tako da općenito ne možemo naći objedinjene informacije, koje bi sve trebale biti dostupne online i na jednome mjestu. Moglo bi se zaposliti studente da izrade i održavaju sustav, pa da im to bude praksa, smatra Antun.
Istraživanje je pokazalo da se preko 40 posto studenata informira usmenom predajom, odnosno informacije dobiva od prijatelja ili obitelji. Informacije na internetu traži preko 36 posto studenata, a sveučilištu se obrati 30 posto.
Razlozi odlaska na praksu u inozemstvo
Studenti se za odlazak na inozmenu praksu prijavljuju primarno zbog stjecanja novih kompetencija i usavršavanja stranih jezika, a bitni su razlozi i ostvarivanje novih poznanstava i upoznavanje nove kulture. S time se slaže i Anton Afrić, sada bivši student splitskog sveučilišta, koji je praksu odradio u NATO-u.
– Radio sam na izgradnji nove zgrade i bio sam u kontaktu s puno ljudi u timu, to je bilo radno intenzivno i za mene općenito veliko iskustvo, prisjeća se Anton, koji je i svom mlađem bratu pomogao da ode na praksu u Kopenhagen.
Interes za odlaskom na praksu u inozemstvo raste
Istraživanje pokazuje kako najveći interes za odlaskom na stručnu praksu imaju studenti Ekonomskog fakulteta, a slijede ih kolege s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Građevinsko-arhitektonskog fakulteta i Filozofskog fakulteta. Ti fakulteti imaju uhodan postupak informiranja studenata, što bi trebali usvojiti i ostali fakulteti. Anton iako je završio arhitekturu, imao je problema s pri informiranju.
– Sve je bilo zbrda-zdola, tek kada sam došao u Belgiju sam saznao da mogu povući novac iz Erasmus fonda, pa sam zvao Ured za međunarodnu suradnju i na daljinu rješavao papirologiju, prisjeća se Anton, koji je informaciju u financijskoj potpori dobio od kolege na praksi.
Da prostora za dodatno informiranje postoji, slaže se i voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju, Ana Ćosić.
– Svakako treba raditi na osvještavanju studenata o mogućnostima inozemnih praksi, ne samo kroz Erasmus+, nego i kroz druge programe razmjena. Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu redovito organizira info dane kako bi informaciju o mogućnostima koje pruža Erasmus+ približio što većem broju studenata. Onaj tko informaciju traži, sigurni smo, ima ju priliku i dobiti, kaže Ana.
Bez obzira na probleme s informiranjem, kontinuirano se povećava broj splitskih studenata koji odlaze na inozemnu praksu, tako da u od akademskoj godini 2009./2010. mogućnost prakse nije iskoristio niti jedan student, a 2011./2012. na praksu je otišlo trideset studenata. Važno je napomenuti da velik broj studenata koji se odlučuju za inozemnu stručnu praksu, već iza sebe ima iskustvo studijskog boravka, što značajno olakšava potragu za informacijama.