Istraživanje pokazalo: Više od polovice mladih ne podržava demokraciju u Hrvatskoj
Rezultati istraživanja ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj’ provedenog nad dvije tisuće ispitanika od 15 do 29 godina su po prvi put pokazali da više od polovice ne podržava demokraciju i višestranačje. Tek ih četvrtina misli da bi trebali uvesti pravo glasa sa 16 godina, a 11 posto mladih je učlanjeno u neku političku stranku, iako istima ne vjeruju.
www.sapteseri.ro
Na web stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih nedavno je objavljen usvojeni Nacionalni program za mlade u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Za potrebe izrade navedenog strateškog dokumenta, Ministarstvo je zatražilo da se napravi istraživanje o mladima kako bi se rezultati uvrstili u program, piše Glas Slavonije.
Istraživanje po nazivom ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj‘ prošle godine provele su Vlasta Ilišin, s Instituta za društvena istraživanja, te Vedrana Spajić Vrkaš, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Obuhvaćeno je dvije tisuće mladih u dobi od 15 do 29 godina, a cilj istraživanja je bio dobiti znanstveno verificiran uvid u osnovne značajke suvremene mlade generacije radi definiranja odgovarajuće javne politike prema njima.
Po prvi put više od polovice ne podržava demokraciju i višestranačje
Vlasta Ilišin je nedavno na znanstvenom skupu istaknula kako je demokraciju i višestranački sustav kao ustavne vrijednosti prvi put u ovom istraživanju podržalo manje od polovice ispitanika. Rezultati su pokazali kako čak 40 posto mladih traži jake vođe dok samo jedna četvrtina demokraciju vidi kao najbolji sustav.
U zaključku su autorice istraživanja istaknule kako je očito da među mladima postoji nerazumijevanje političkog pluralizma te demokratskih vrijednosti i procesa. Upozorile su i na postojanje znatnih deficita u demokratskom potencijalu mladih zbog prilično raširenog prihvaćanja autoritarnih tendencija.
Prisutan pad povjerenja u sve društvene i političke institucije
S obzirom da su mladi nezadovoljni demokracijom u Hrvatskoj (58 posto), do promjene takvog stava može dovesti njihova veća uključenost u procese donošenja odluka. No istraživanje je pokazalo kako mladi smatraju da im je za učinkovito sudjelovanje nužno prethodno steći odgovarajuća znanja i vještine.
Navedeni rezultati i nisu začuđujući uzmemo li u obzir da je među mladima prisutan pad povjerenja u sve društvene i političke institucije, a pogotovo u medije i većinu političkih aktera.
Stoga danas svaka treća mlada osoba najviše povjerenja pokazuje prema vojsci, vjerskim institucijama, predsjedniku Republike Hrvatske i policiji. Na suprotnoj strani su se našli Vlada i Sabor te političke stranke prema kojima mladi iskazuju najmanje povjerenja.
Samo četvrtina za da sa 16 godina imamo pravo glasa
Mladi politiku doživljavaju kao nepoštenu djelatnost
Mada mladi u najvećoj mjeri nemaju povjerenja u političke stranke, svejedno ih to ne sprječava da postanu njihovi članovi. Od ispitanika, njih 11 posto je bilo dijelom neke stranke. – Razlozi se, po svemu sudeći, kriju u klijentelizmu. Naime, čak 27 posto mladih članova neke stranke uopće nije zainteresirano za politiku, a samo ih 14 posto ima povjerenje u stranke, istaknula je Ilišin.
Kako su pokazali rezultati istraživanju, među mladima raste opća nezainteresiranost za politiku (s 38 na 54 posto), a više od polovice ih ne podržava ni jednu stranku. Doduše dvije trećine je spremno izići na izbore. Mladi ispitanici takve odgovore obrazlažu percepcijom politike kao nepoštene djelatnosti (80 posto) i nezainteresiranosti njenih aktera za probleme mladih (73 posto), ali i u tome da se sami mladi ne osjećaju dovoljno kompetentnima za bavljenje politikom (57 posto).
– Promjene u nizu stvari koje nisu samo politika dosta su vidljive. Mladi izgledaju kao balon koji je netko probušio, pa su se izdušili. Naime, pada sve živo što ne treba padati i raste sve ono što ne treba rasti. To se vidi u politici, ali i u mnogo čemu drugome, primjerice u individualnim vrijednostima i slobodnom vremenu, a skrivene, nepoželjne vrijednosti rastu. Primjerice, raste osjećaj da je za uspjeh u društvu potrebna politička podobnost. U isto vrijeme opada slaganje, s tim što je za to potrebno znanje, poštenje, zalaganje, korektnost i slične vrijednosti, izjavila je Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja.
