Pretraga

Istraživanje studenata otkriva: Većini izgled više nije glavni motiv za bavljenje tjelovježbom

A- A+

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, istraživanje studenata Sveučilišta VERN’ pokazalo je kako tjelovježba, već od samo jednog sata tjedno, može značajno smanjiti razinu stresa i poboljšati mentalno zdravlje. Rezultati ankete ukazuju da je za većinu ispitanika smanjenje stresa važniji razlog za vježbanje od poboljšanja fizičkog izgleda. Ipak, kod najmlađe dobne skupine stanje je nešto drugačije.

žena trči po polju

Foto: Canva

Istraživanje koje su povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja proveli studentu VERN’-a u lipnju ove godine na uzorku od 828 građana u dobi od 18 do 65 godina, otkrilo je da se 60,7 posto ispitanika bavi nekim oblikom tjelovježbe. Od tog broja, najviše ispitanika vježba između jednog i tri sata tjedno, dok ih trećina vježba više od tri sata tjedno.

Među onima koji se bave tjelovježbom, 46,5 posto ispitanika preferira vježbanje na otvorenom, poput trčanja i planinarenja, dok 42,7 posto vježba kod kuće. Vježbanje u teretani prakticira 26 posto ispitanika, a 21,5 posto njih trenira u zatvorenim prostorima poput yoga ili pilates studija.

Većini je izgled na trećem mjestu kao motiv za vježbanje, ali kod mlađih ispitanika baš i nije tako

Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo da vrsta tjelovježbe varira ovisno o razini stresa. Ispitanici koji osjećaju visoku razinu stresa češće vježbaju kod kuće, dok oni pod umjerenim stresom preferiraju aktivnosti na otvorenom. Oni koji se osjećaju manje pod stresom češće biraju vježbanje u teretani.

Najvažniji motiv za tjelovježbu za većinu ispitanika, njih 84,7 posto, je očuvanje zdravlja i vitalnosti, dok 64,8 posto vježba radi smanjenja stresa i poboljšanja mentalnog zdravlja. Fizički izgled, iako važan, rangiran je na trećem mjestu s 62 posto ispitanika koji su ga naveli kao motiv za vježbanje.

Međutim, kod najmlađih ispitanika, u dobi od 18 do 29 godina, fizički izgled je najvažniji razlog za bavljenje sportom kod njih 77,9 posto, dok je očuvanje zdravlja i vitalnosti na drugom mjestu. S druge strane, kod ispitanika starijih od 40 godina, očuvanje zdravlja je glavni motiv, dok smanjenje stresa zauzima drugo mjesto.

Najmanje se konzumira riba, a najviše brza hrana

Osim tjelovježbe, istraživanje je obuhvatilo i prehrambene navike ispitanika. Prema rezultatima, 50,6 posto građana konzumira tradicionalna tri obroka dnevno, dok ih samo 8,1 posto konzumira više od četiri obroka, što se smatra nutricionistički optimalnim.

Što se tiče učestalosti konzumacije hrane, meso, povrće i voće su najzastupljenije namirnice u prehrani ispitanika. Dok meso više puta tjedno konzumira 66 posto ispitanika, povrće konzumira 54 posto, a voće 46 posto. Riba se, međutim, konzumira rjeđe, pa ju samo 8 posto ispitanika jede više puta tjedno.

Alarmantni su rezultati koji pokazuju da čak 50 posto ispitanika konzumira brzu hranu više puta mjesečno, a dodatnih 17 posto barem jednom tjedno. Također, 73 posto ispitanika konzumira manje od preporučene količine vode, što može imati negativan utjecaj na opće zdravlje.