Iz Ministarstva otkrili koliko se škola dosad prijavilo za cjelodnevnu: Tvrde da to nije neuspjeh
Krajem radnog tjedna istječe rok za prijavu škola za sudjelovanje u eksperimentalno programu cjelodnevne škole. Iako je iz Ministarstva jasno komunicirano, a piše to i u samom tekstu javnog poziva, da se bira najmanje 50 škola, ministrov posebni savjetnik za cjelodnevnu školu sada tvrdi da taj broj nije nigdje zapisan. Naime, do prošlog tjedna ih se prijavilo samo 38, a ministrov posebni savjetnik to ne vidi kao neuspjeh.
Foto: Dids; Pexels
Proteklog tjedna izmijenjen je program cjelodnevne škole, a među najbitnijim promjenama ona je da se obvezni dio nastave skraćuje za oko sat vremena. Učenici će u školama biti do otprilike 14 sati. Time je došlo i do promjena u zaduženjima nastavnika, o čemu više možete čitati ovdje. Osim navedenog, produljen je i javni poziv za prijavu škola za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi, do 5. svibnja. To je bila tema jutrošnje emisije ‘U mreži Prvog’ Hrvatskog radija. Otkriveno je u emisiji da se prošlog tjedna za projekt se prijavilo tek 38 škola, a u javnom pozivu piše da ih se traži najmanje 50.
– Nije uopće neuspjeh. Broj od 50 na neki način nije nigdje ni zapisan broj, to je bila jedna simulacija vezana uz ukupni broj škola i ukupnu količinu novaca koje imaju, ali taj broj sam po sebi ne znači ništa. Reforma je velika i jasno da u takvoj reformi postoji dosta elemenata nerazumijevanja, neinformiranosti i nespremnosti ljudi za promjene. U pravilu mi smo poštovali ukupni proces da svi kažu svoje mišljenje, rekao je Josip Burušić za Hrvatski radio.
U javnom pozivu jasno je naglašeno da se traži najmanje 50 škola
Inače, na konferenciji za medije na kojoj je krajem ožujka prvo predstavljena cjelodnevna škola državni tajnik Stipe Mamić jasno je naglasio da se traži najmanje 50 škola.
– Mi tražimo najmanje 50 škola, ako bude i koja više, ovisno o atributima i uzorku, to neće biti nikakav problem. Naravno da je dobrovoljno uključivanje u pilot, rekao je Mamić na konferenciji krajem ožujka.
I u javnom pozivu jasno je navedeno da je predmet javnog poziva ‘odabir najmanje 50 osnovnih škola koje će sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima provedbe Eksperimentalnog programa u trajanju od četiri školske godine te u aktivnostima koje su u funkciji Eksperimentalnog programa.’
Burušić je, među ostalim, u emisiji HRT-a rekao i da će škole koje neće ući u eksperimentalni program imati ‘manje vremena jer 2027./2028. ovo će se uvesti u cjelokupni obrazovni sustav’.
– Oni će indirektno biti upoznati. Mislim da je dobro da to uvodimo, činimo dobro djeci, roditeljima i profesorima. Trebamo se radovati da svi zajedno idemo u promjene, rekao je Burušić za Hrvatski radio.
Još je jednom tijekom emisije ponovio da brojke ‘nisu od pretjeranog značaja’.
– Javni poziv je produžen jer se prvi put uvodi reforma tako da se na demokratičan način svim akterima dalo da kažu svoje mišljenje. U javnoj raspravi stiglo je dosta prijedloga, neki su zbilja bili konstruktivni. Rok je produžen jer smo željeli uvažiti sva dobra mišljenja, rekao je Burušić za Hrvatski radio.
Posebni savjetnik ministra tvrdi da Ministarstvo nije sudjelovalo u nagovaranju
Navodi i da postoji određeni broj škola koje su prvotno većinski donijele odluku da neće sudjelovati, a koje su sada unutar svojih kolektiva promijenile mišljenje. Burušić je ustvrdio i da ‘Ministarstvo nije uključeno u nikakve aktivnosti koje se tiču nagovaranja’ ikoga da se uključi u projekt.
Učitelj Josip Matković iz OŠ Viktora Žganca i pokretač grupe Školska zbornica naglasio je kako nijedna reforma ne može uspjeti bez onih koji je provode, odnosno učitelja u ovom slučaju.
– Nadam se da će sada biti drugačije inače se ovo neće provesti kako treba. U Zbornici se piše svašta. Dosta ljudi nije pročitalo dokument nego se oslanja na informacije manjeg broja nas koji smo pročitali. Stavovi su dosta kritični prema tom model, rekao je Matković za Hrvatski radio i dodao da su ljudi skeptični jer se sjećaju ‘Škole za život’.
