Iz Rijeke pušu osvježavajući vjetrovi: Rektorica očitala lekciju o autonomiji sveučilišta iz koje rektor Boras može puno naučiti
Samo 150 kilometara udaljeno od Zagreba, riječko sveučilište u svakom pogledu krupnim koracima grabi naprijed. Profilirano kao istraživačko sveučilište, s velikim naglaskom na internacionalizaciju, otvorenost mobilnosti i cirkulaciji studenata i djelatnika sveučilišta te suradnju s akademskim i izvan-akademskim institucijama, Sveučilište u Rijeci s rektoricom Snježanom Prijić-Samaržijom na čelu, drukčije od Zagreba poima sveučilišnu autonomiju. Autonomija uz odgovornost, a ne kao moneta za postizanje partikularnih ciljeva – shvaćanje je to u suštoj suprotnosti sa zagrebačkim poimanjem autonomije, odnosno onime kako ga vidi rektor Damir Boras.
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija | Foto: uniri.hr
Novi broj Glasnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja donosi opsežan intervju s rektoricom Sveučilišta u Rijeci, profesoricom Snježanom Prijić-Samaržijom. Portal Ideje.hr uvodno je objavio njene odgovore na tri pitanja iz intervjua, o autonomiji sveučilišta, rangiranju i statusu istraživačkog sveučilišta te o internacionalizaciji i povezivanju sa inozemnim sveučilištima.
Prijić-Samaržija: ‘Autonomija sve češće u Hrvatskoj postaje moneta za postizanje ciljeva koji nisu vezani uz njen sadržaj, a čak je i obezvrjeđuju’
Poimanje sveučilišne autonomije riječke rektorice dolazi kao pravo osvježenje s obzirom na poimanje na koje smo navikli od strane uprave najvećeg sveučilišta u zemlji, onog zagrebačkog. Dok rektor Damir Boras ustavom zajamčenu autonomiju sveučilišta koristi kao monetu za stvaranje države u državi, riječka rektorica s druge strane upozorava upravo na to – da je autonomija u Hrvatskoj sve češće moneta za postizanje ciljeva koji nisu vezani uz njen izvorni sadržaj.
– Činjenica je da ta kategorija, koja je nesumnjivo vrijedna i važna, postaje sve češće u Hrvatskoj moneta za postizanje ciljeva koji nisu vezani uz sadržaj autonomije, a čak je i obezvrjeđuju. Pretpostavljam da nema ni jedne misleće osobe koja bi na bilo koji način bila protiv ili za ograničavanje sveučilišne autonomije. Sveučilišna autonomija, kako je ja shvaćam, odnosi se poglavito na slobodu mišljenja svakoga pojedinca koji pripada akademskoj zajednici, odnosno slobodu istraživanja, podučavanja i prenošenja znanja koje je usklađeno sa znanstvenim normama i metodologijom. Uz pojedinca, važno je prepoznati i autonomiju institucija da budu kritične i slobodne u izražavanju stavova i postupanju koje ima za cilj opće dobro, odnosno poboljšanje kvalitete života u najširem smislu, kaže Prijić-Samaržija za Glasnik NSZVO-a, a prenosi Ideje.hr.
‘Autonomija ne znači nedodirljivost niti smije biti pokriće za individualnu ili institucionalnu samovolju’
Osim toga, rektorica ističe da je svaka autonomija u načelu sloboda izbora pa ona tako povlači i odgovornost za učinjeni izbor.
– Pozivati se na autonomiju u smislu da to znači da nitko ne smije propitati izbor ili postaviti pitanje odgovornosti je pogrešno. Kao rektorica javne institucije, odgovornost za način na koji prakticiram autonomiju dokazujem tijelima koja reprezentiraju građane. Ministarstvu, među ostalima. Autonomija, kako je ja razumijem, ne znači nedodirljivost niti smije biti pokriće za individualnu ili institucionalnu samovolju, ističe Prijić-Samaržija, a teško je oteti se dojmu da se referira upravo na posljednju ustavnu tužbu koju je podnio rektor Boras, kojom traži momentalnu obustavu tri pokrenuta upravna nadzora MZO-a nad radom Sveučilišta u Zagrebu te ukidanje zakonskih odredbi o upravnom nadzoru, a sve to pozivajući se na autonomiju sveučilišta.
S obzirom na to da bi se ukidanje zakonskih odredbi koje se tiču upravnih nadzora nad radom sveučilišta odnosilo na sva sveučilišta u zemlji, čini se da riječka rektorica ne gleda blagonaklono na Borasovu posljednju ustavnu tužbu. Ističući autonomiju uz neizostavnu odgovornost, pa tako i odgovornost prema državi odnosno građanima, iskazuje dijametralno suprotno promišljanje o autonomiji od zagrebačkog rektora.
Istraživačko sveučilište kroz projektnu aktivnost i razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture
Pričajući o profilaciji riječkog sveučilišta kao istraživačkog, Prijić-Samaržija kaže kako čine sve da nastave u tom smjeru, kako kroz projektnu aktivnost tako i kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture. Problematizira i nezadovoljavajuću situaciju u kojoj su izdvajanja za visoko obrazovanje i znanost znatno ispod europskoga prosjeka.
– Organizacija i sustava financiranja visokoga obrazovanja i znanosti mora se promijeniti, ako želimo biti konkurentni na rang listama i postići status istraživačkoga sveučilišta, kaže riječka rektorica. Dodaje da u svom programu ističe značaj internacionalizacije, otvorenost mobilnosti i cirkulaciji studenata i djelatnika sveučilišta, komunikaciji s veleposlanicima u RH i našim veleposlanicima u svijetu, suradnji s akademskim i izvan-akademskim institucijama, što smatra nenadomjestivim dijelom razvoja nove kulture kvalitete na modernim sveučilištima.
Sveobuhvatna internacionalizacija – imperativ svih suvremenih visokoškolskih institucija
Sveobuhvatnu internacionalizaciju vidi kao imperativ svih suvremenih visokoškolskih institucija, bila ona u velikim ili malim gradovima.
– No, moj je dojam da institucije visokoga obrazovanja ne koriste sve značajne i velike dobrobiti koje nam pruža pripadnost Europskom prostoru visokoga obrazovanja i Europskom istraživačkom prostoru, iako se tu u posljednjih par mjeseci vidi značajno otvaranje. Još uvijek kod nas ima puno aktivnih protivnika mobilnosti, primjeni europskih politika, izolacija je lakša i ugodnija, zaključuje Prijić-Samaržija.
