Izbori za rektora u najpoznatijoj državi u državi Hrvatskoj: Vi naivno pitate i plaćate, mi vas dosljedno ne šljivimo
Na Sveučilištu u Zagrebu za manje od 20 dana održat će se izbori za rektora. Dva Damira pretendiraju na tu poziciju, aktualni rektor Damir i izazivač Damir s PMF-a. Izborni postupak započeo je sredinom studenog, kada je formirano Izborno povjerenstvo koje će izbore provoditi. Sastav Povjerenstva od samog početka nije ulijevao povjerenje s obzirom na ljude u pravilu lojalne rektoru Borasu, no trebalo je pričekati i dati im priliku da otvoreno i transparentno rade posao za koji su zaduženi. No, bojazan oko sastava Povjerenstva pokazala se potpuno opravdanom, a smještanje pojmova otvorenosti i transparentnosti u istu rečenicu sa Sveučilištem u Zagrebu – beskrajno naivnim.
Prije točno tjedan dana, na webu Sveučilišta u Zagrebu dobili smo, očekivanom najslužbenijom mogućom objavom, dva najslužbenija moguća rektorska kandidata na ovogodišnjim rektorskim izborima. Oba Damira, Bakić i Boras, ispunili su sve propisane uvjete i do 23. veljače sa sigurnošću jedino možemo reći da će novi rektor biti Damir.
Kandidature oba Damira podržali su i neki zagrebački fakulteti; Bakića tri fakulteta, a Borasa njih šest. Otprije nam je bilo poznato, prema informacijama koje smo posjedovali, da je Bakić podršku i zatražio od tri fakulteta, a Boras od čak njih 15.
Borasova križaljka podrški: 15=3+6+6
(3)
U Borasovoj križaljci traženja podrške od 15 fakulteta, bilo nam je poznato i potvrđeno da ga internim glasovanjem nisu podržala najmanje tri fakulteta; RGN i FSB glasovanjem su mu odbili dati podršku, a FER je izglasao da uopće ne želi glasovati o (ne)podršci Borasu, skinuvši tu točku s dnevnog reda sjednice vijeća fakulteta.
(6)
S web stranice Sveučilišta, doznali smo da je šest fakulteta službeno podržalo njegovu kandidaturu: Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Muzička akademija, Prehrambeno-biotehnološki, Učiteljski, Grafički te Stomatološki fakultet.
(6?)
U jednostavnom zbrajanju do 15 fakulteta, nepoznanicu nam je, uz gore navedene, činilo još šest fakulteta od kojih je Boras podršku zatražio. Nisu nam poznati niti fakulteti o kojima se radi niti znamo što se s njima, tijekom izbornog procesa, negdje po putu dogodilo. Jesu li mu i oni okrenuli leđa, jesu li zakasnili s podrškama, jesu li zaboravili glasovati o tome ili im nije stigla pošta s Rektorata…
Odlučili smo pitati. Kvragu, to nam je posao! Ne brinite, nismo pitali samoga rektora, on s nama ne komunicira…ma više i ne brojimo otkada. No pomislili smo – hej, pa izbori su za rektora, provodi ih Izborno povjerenstvo, oni su – naivno smo se ponadali – zaduženi za komunikaciju sa zainteresiranom javnošću i medijima. Upit smo poslali i dobili odgovor koji nije odgovor.
*Zadaća prema akademskoj zajednici i javnosti*
Predsjednik Izbornog povjerenstva ukratko nam je pojasnio da je Povjerenstvo, objavom valjanih kandidatura (životopisa i programa) na webu Sveučilišta, ispunilo zadaću prema akademskoj zajednici i javnosti. Ne dajući odgovore na naša pitanja, pojasnio nam je da Povjerenstvo kao tijelo Senata, podatke vezane uz postupak izbora te izvještaj o svom radu podnosi isključivo Senatu.
Tako o izbornom procesu na najvećem hrvatskom javnom sveučilištu, financiranom javnim novcem, ne možemo ništa saznati od tijela zaduženog za provedbu izbora. Kažu, ono odgovara samo i isključivo Senatu. Sve to u skladu je s dobro poznatim ‘zagrebačkim’ poimanjem sveučilišne autonomije – dajte nam pare, al’ nemojte nas ništa pitati. Ako se i odvažite pitati, mi vam ništa nećemo reći.
Letvica iznosa para koje ćete ove godine dati najvećem hrvatskom sveučilištu visoko je podignuta. Za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu u državnom je proračunu za 2018. predviđeno više od milijardu i 300 milijuna kuna. Elem ljudi, dajte te pare, ali nemojte ništa pitati najpoznatiju državu u državi Hrvatskoj.
Sveučilišni DIP 2018. vratio nas u mračne izbore 90-ih
Istim tempom kao i rektorski izbori u Zagrebu, tj. svake četiri godine, u pravilu se održavaju i parlamentarni izbori u Hrvatskoj. U svakom od izbornih ciklusa, najznačajniju ulogu u provedbi izbora ima Državno izborno povjerenstvo, javnosti najvidljivije kada priopćava izlaznost tijekom izbornog dana, rezultate kako pristižu s obrađenih biračkih mjesta te konačne, službene rezultate. Osim toga, DIP informira građane o provedbi izbora i njihovim mogućnostima ostvarenja te zaštite biračkog prava. Ukratko, tijekom izbora, sve su oči uprte u DIP, a mediji bez informacija iz DIP-a jednostavno ne mogu adekvatno izvještavati o izbornom procesu.
Sveučilišni DIP iz Zagreba i prije samih izbora opasno je podbacio. Odgovorom koji to nije te pozivanjem na vlastitu odgovornost jedino i samo Senatu, opasno nas je vratio u neka mračna vremena izbora tijekom 90-ih u Hrvatskoj. Sveučilišni DIP tvrdi da je svoju odgovornost prema akademskoj zajednici i javnosti ispunio, što je apsurdno, jer javnost kojoj se obraća naš portal svakako je zainteresirana čuti o izbornom procesu na Sveučilištu u Zagrebu.
No, kako stvari stoje, zapeli smo već s prvim pitanjem pa se, zajedno s nama, slobodno možete zapitati na temelju čega ćemo, uz ostale medije, izvještavati o izborima za rektora, bez adrese kojoj svoja pitanja možemo uputiti i na njih odgovore dobiti, u interesu zainteresiranog dijela akademske zajednice i javnosti.
Tko zna, možda će neki drugi medij imati više sreće od nas. Sav ulog stavljamo na rektorski spomenar Universitas, gdje lijepo piše sve istinito i bitno.
Izborno povjerenstvo rektora Borasa
Podsjetimo i na sastav Izbornog povjerenstva koje je svoju zadaću prema akademskoj zajednici i javnosti ispunilo.
Predsjednik Povjerenstva, profesor Enes Midžić, prije četiri je godine bio meštar inauguracijske ceremonije rektora Borasa. Član Povjerenstva je i dekan Učiteljskog fakulteta Ivan Prskalo, koji je rektoru Borasu pružio prijateljsku ruku kada je ovaj postao nepoželjan na matičnom Filozofskom fakultetu i kada mu je zaprijetio ‘preuranjeni’ odlazak u mirovinu sa 65 godina. Pa je Prskalo zaposlio rektora na Učiteljski fakultet natječajem kozmičke providnosti nevjerojatnih razmjera. Osim novog radnog mjesta i produžetka rada nakon 65. godine života koja je sustigla rektora, Učiteljski je Borasu indirektno omogućio i novu kandidaturu za rektorsku poziciju.
Dodatno utvrđivanje rektorova daljnjeg zaposlenja nakon 65. godine, omogućio je dekan Grafičkog fakulteta Klaudio Pap, također član Izbornog povjerenstva, i to raspisivanjem još jednog natječaja kozmičke providnosti koji je savršeno odgovarao rektoru. Tako danas imamo 80% rektora Borasa, 10% profesora Borasa na Učiteljskom fakultetu i 10% profesora Borasa na Grafičkom fakultetu.
U Izbornom povjerenstvu još su i dekani Stomatološkog, Prehrambeno-biotehnološkog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta te član Senata Nils Paar s PMF-a.
Sjetite se s početka teksta; Učiteljski, Grafički, Stomatološki i Prehrambeno-biotehnološki fakultet četiri su od šest fakulteta koji su službeno podržali kandidaturu rektora Borasa.
Istaknimo i da je Senat izglasao sastav Izbornog povjerenstva na prijedlog uprave Sveučilišta kojoj je na čelu, urešen lancem i žezlom, sam rektor.
If it looks like a duck…
Modus operandi koji je Borasovo Izborno povjerenstvo uspostavilo u komunikaciji s akademskom zajednicom i javnošću, ukazuje na trule temelje na kojima će se za manje od 20 dana održati ovogodišnji rektorski izbori u Zagrebu.
Znate kako kažu Englezi:
If it looks like a duck, swims like a duck, and quacks like a duck…
…then it probably is a duck.
_____________________________________________________________
Komentar je stav autorice.