Između pandemije i potresa, ovo su najbitniji događaji koji su u 2020. obilježili obrazovanje
Tri velika, razorna potresa i pandemija koronavirusa odnijeli su brojne ljudske živote, a našima ostvarili neizbrisive posljedice. U sustavu je obrazovanja, očekivano, bilo dosta turbulentno. Pripremili smo pregled onog najbitnijeg u obrazovnoj 2020. godini.
Foto: Klara Modrić|Srednja.hr
Između potresa i pandemije i obrazovni je sustav ostao dosta poljuljan. Online nastava, oštećene zgrade, smjena ministarskog tima. Pripremili smo pregled najbitnijih događaja za obrazovnu 2020. godinu.
Pandemija i online nastava
Zbog pandemije koronavirusa sve su škole u državi 16. ožujka prešle na online nastavu. U prvih je nekoliko dana dolazilo do padanja servera zbog opterećenja sustava, a učenici nisu mogli pristupiti pisanju probnog maturskog eseja iz hrvatskog jezika.
Učenici nižih razreda su se u škole, uz nešto polemike u javnom prostoru, vratili 25. svibnja.
Nova je školska godina službeno počela 7. rujna, a svi su se učenici, uz male iznimke, vratili u školske klupe. Kroz narednih je nekoliko mjeseci većina škola iskusila hibridnu nastavu, a posljednjih su par tjedana sve srednje škole, osim jedne, prešle na online nastavu te među njima i neke osnovne.
Razorne posljedice potresa
U trima velikim razornim potresima koji su ove godine pogodili središnju Hrvatsku živote je izgubilo ukupno osam ljudi, među kojima i dvije djevojčice u dobi od samo 12 i 15 godina. Brojne škole na području Zagreba, Siska i Petrinje ostale su oštećene, a neke od njih neće biti obnovljene u naredne dvije godine. Stradale su i zgrade fakulteta. Zbog svega navedenog došlo je do promjena u radu, neke su škole primile učenike drugih te počele raditi u dvjema smjenama.
Srušene kvalifikacije stručnih studija
Ustavni je sud 10. ožujka ukinuo odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje u potpunosti izjednačavaju kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija. Dogodilo se to nakon što je zagrebački rektor Damir Boras već po drugi put ulagao ustavnu tužbu za isto pitanje. Početkom prosinca Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javno je savjetovanje pustilo zakonsko rješenje kojim će kvalifikacije i dalje biti na istim razinama, ali različitim podrazinama.
Drama s državnom maturom
Tadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak davala je nejasne izjave. Prvo je govorila da se izborni neće pisati, a onda, nakon burnih reakcija maturanata, samu sebe demantirala. Izborni su se ispiti na državnoj maturi naposljetku polagali kao i svake druge godine.
Iako je ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić više puta ponovila kako je ljetni rok državne mature prošao bez incidenata, stvarnost je dosta drugačija. Kod oko dvadeset učenika jedne zagrebačke gimnazije, čiji naziv NCVVO nije htio potvrditi izvlačeći se na zaštitu osobnih podataka učenika, utvrđena je velika vjerojatnost da su prepisali ispite matematike te eseje na ispitu hrvatskog jezika. Osim toga, prepisivanja je bilo i u Gospiću gdje je šestoro učenika ponavljalo ispit iz matematike. Problematizirali smo tada činjenicu da su učenici koji su prepisivali zapravo dobili nagradu ponovno pisati ispit na istom roku.
Kriza na Filozofskom
Početkom srpnja zagrebački je rektor suspendirao, a zatim potvrdom Senata i smijenio Vesnu Vlahović-Štetić, dekanicu Filozofskog fakulteta. Učinio je to zbog, kako je istaknuo, pravomoćne presude prema kojoj je Filozofski na čelu s dekanicom mobingirao moćnog zagrebačkog prorektora Antu Čovića. Poslije smo ekskluzivno doznali da je sutkinja koja je donijela tu presudu zapravo preko supruga povezana s Čovićem, a usto je i dvaput neustavno imenovana za sutkinju. Filozofski je dobio privremenu upravu na čelu s prorektorom koji dolazi s Veterine Miljenkom Šimpragom, a još uvijek nije izabran novi čelnik institucije.
Fuchs postao ministar
Nakon nadmoćne pobjede HDZ-a na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, vrući resor znanosti i obrazovanja pripao je Radovanu Fuchsu. Na toj se funkciji već našao u kratkoj Vladi Jadranke Kosor u kojoj, kako su nam rekli relevantni sugovornici, nije uspio puno postići zbog brojnih pritisaka i krhke koalicije na vlasti. Pripremili smo njegov dubinski portret, a valja istaknuti da je novi ministar najavio donijeti novi set zakona koji bi detaljnije uredio sustav znanosti i visokog obrazovanja. Zadatak je to koji prije deset godina nije uspio obaviti.
Sveučilišta i javna nabava
Ove smo godine dosta pisali o javnoj nabavi naših javnih sveučilišta. Prednjačio je Boras koji je do sada spiskao preko 807.437,50 kuna na filmiće i raznorazne usluge snimanja, pola milijuna kuna na odvjetničko društvo Mihočević & Bajs koje je, podsjetimo, prije dvije godine zastupalo sveučilište kada je tužilo vlastitog studenta. Potrošio je Boras i 115.800 kuna javnog novca na 2.325 butelja i nešto u rinfuzi „vina za potrebe rektorata“. Pisali smo i o suludim troškovima od 149.957,94 kuna na ruševnu zgradu unutar Borongajskog kampusa koja de facto ne služi ničemu.
Ni u Splitu se u posljednjih par godina nisu suzdržavali od troškova. Tako su potrošili 123.300 kuna na vjersko putovanje u Izrael koje su pokušali prikazati kao službeni put, a rektorat je naručivao i skupe umjetnine od svog bivšeg zaposlenika Petra Botterija Dinija za 85.032,27 kuna pa nam mrtvo hladno rekli da je to za poklone.
Učitelji podigli tužbe protiv države
Sindikati javnih službenika, uključujući i nastavničke, počeli su masovno podizati tužbe protiv države. Tvrde da im država nije isplatila uvećanje osnovice na plaću koje je, još po dogovoru s Vladom Ive Sanadera, bila dužna isplatiti nakon što se dva kvartala zaredom dogodi povećanje BDP-a za dva posto ili više. Pravomoćne presude su kao preslikane, svi županijski sudovi kažu da su javni službenici u pravu, a odnedavno je to, na neki način, rekao i Vrhovni sud. Državi zbog neisplate dugova iz prošlosti sada prijeti gubitak od 2,5 milijardi kuna u odštetama ako svi koji na to imaju pravo podignu tužbe.
Borasov seksistički ispad
Pred sam Božić zagrebački je rektor Damir Boras začinio blagdansko raspoloženje seksističkim ispadom na dodjeli diploma kadetima Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman. Od kadetkinje, pritom najbolje u generaciji, tražio je da skine masku kako bi istaknuo njen izgled te rekao novinarima „evo slikajte ovu našu lijepu kadetkinju, ne samo pametnu nego i lijepu“.
Na sve su reagirali aktivisti za ljudska prava, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova rekla je da se radi o omalovažavanju žena, a predsjednik studentskog zbora Mihovil Mioković žestoko je branio Borasa rekavši kako i njemu zna reći da se baš fino sredio i da je „baš lijepi“.
