Ljudi sadašnjeg vremena često vjeruju da su mnogo pametniji, inovativniji i sposobniji od svojih predaka, no je li uistinu tako? Ova vremena obiluju sitnicama koje nas čine glupljima, a za koje to nikada ne biste posumnjali.
Zbog nekih stvari koje današnje vrijeme nudi ljudi postaju sve gluplji i gluplji, piše MSN. Pametni telefoni, reality emsije i sve ono što nudi suvremeni život zapravo radi protiv vaše pameti.
Na pitanje ‘Čini li nas Google glupima’ odgovor još uvijek nije sasvim jasan, no debata i dalje traje. Sredinom 2011. godine znanstvenici sa Sveučilišta Columbia objavili su kako zbog Googlea ljudi sve manje informacija pohranjuju u mozak. Ipak, bolje se pamti gdje su informacije pohranjene.
Šećer
Učestala konzumacija šećera usporava mozak te šteti pamćenju i učenju u samo mjesec i pol dana.
Pametni telefoni
Iako se zovu pametnima, oni vas zagljupljuju jer vam omogućavju multitasking
– To nas čini više rastresenima, pa sve o čemu mislimo ima tendenciju postati brže, manje sintetizirano, a to je ono što nas čini glupljima, rekla je voditeljica Centra za zdravlje mozga Sandy Chapman.
Televizija
Jedan je znanstvenik nedavno dokazao kako ljudi lošije rješavaju testove nakon što pročitaju priču u glupo osobi, što je direktan dokaz da medijski program koji konzumiramo utječe na ljudsko ponašanje.
Obiteljsko nasilje
Osim na emocionalno i fizičko zdravlje, obiteljsko nasilje također smanjuje kvocijent inteligencijE, pokazala je studija Sveučilišta Boston. Istraživanje je pokazalo kako djeca izložena teškom obliku obiteljskog nasilja imaju prosječno za osam stupnjeva niži IQ od djece koja odrastaju u neagresivnim sredinama.
Žvakanje žvakaće gume
Ukoliko stalno žvačete gume za žvakanje, pamet biste si mogli smanjiti čak za duplo. Studija Sveučilišta Cardiff iz Walesa otkrila je kako žvakanje uništava kratkotrajnu memoriju.
Život u gradu
Sveučilište Michigan je provelo eskperiment kako bi provjerili koliko na pamet utječe šetnja kroz gradske ulice. Pokazalo se kako ljudi koji hodaju kroz grad imaju lošije pamćenje, slabiju pozornost te probleme s učenjem. Još je zanimljivije kako tek puko gledanje fotografija grada izaziva isti efekt.
Loša ventilacija
Istraživači su proveli istraživanje kako bi otkrili kako viša razina C02 utječe na studente i njihovo riješavanje zadataka. Postpuno su povećavali količnu tog plina u loše ventiliranoj prostoriji dok su studenti pokušavali riješiti kompleksne strateške probleme. Što je u sobi bil više CO2, to su oni radili više pogreški. Stoga, ukoliko se tu i tamo osjećate usporeno i bezidejno, otvorite prozor.
Stres
Stresne situacije smanjuju broj veza između neurona u mozgu te smanjuje mogućnost upravljanja napetim događajima u budućnosti. Kronični stres još više pojačava taj loš učinak. Ukoliko patite od takvih stvari, dobra je vijesti kako malo joge i meditacije može popraviti nastalu štetu.
Sastanci
Grupni sastanci također utječu na izraz inteligencije, pogotovo među ženama. Ukoliko ste ikada pomislili kako vas grupni sastanci zatupljuju, vjerojatno ste bili u pravu.
Zagađenje zraka
Ispušni plinovi, dim cigarta, industrijsk zone – sve su to onečišćivači zraka koji vas postupno zaglupljuju. Istraživači sa Sveučlilišta Columbia otkrili su da djeca izloženija većoj zagađenost zraka imaju manji IQ.
Ako ste jedan od onih koji stalno provjerava mailove, vjerojatno je da se dosta zaglupljujete. Stalno korištenje e-mailova izaziva stres, ali i smanjuje sposobnost koncentracije.
Pušenje marihuane
Ukoliko osoba od rane adolescentske dobi puši marihuanu, šanse su velike da će ona uzrokovati ‘pad neuropsiholoških sposobnosti posebno u domeni funkcioniranja, čak i nakon više godina obrazovanja’, dokazali su na Sveučilištu Duke. Loša je vijest i to da se ni nakon prestanka konzumacije IQ ne oporavlja.
Fluor
Prema listu Environmental Health Perspectives djeca koja piju vodu s visokom razinom fluora imaju značajnije niže IQ rezultate od onih koji žive u područjima gdje koncentracije u pitkoj vodi nisu tako visoke.
Evolucija
Postoje znanstvenici koji vjeruju kako je ljudska inteligencija svoj vrhunac doživjela u doba pračovjeka te da je otad u opadanju. Gerald Crabtree, istraživač sa Stanforda, jedan je od njih te smtara kako je razlog to što naš opstanak o njoj više ne ovisi.
– Čovjek koji nije pronašao pravo rješenja kako doći do hrane ili utočišta, vjerojatno je umro, dok će moderni poslovni čovjek s Wall Streeta koji učini sličnu konceptualnu pogrešku dobiti znatnu premiju i biti još privlačniji partner, objasnio je Crabtree.
Spužba Bob Skockani
Jedno je istraživanje provjerilo kako ovaj crtani film djeluje na inteligenciju djece. Studija provedena na Sveučilištu Virginia otkrila je kako su djeca koja su gledala devet minunta Spužve Boba imala manju sposobnost izvršnih funkcija od djece kojima je dodijeljen zadatak crtanja ili gledanja edukativnih emisija.
