Izračunali smo: Evo koliko bi pet zagrebačkih škola uštedjelo postavljanjem solarnih panela na krovove
Velika poskupljenja energenata i namirnica pogađaju mnoge, pa tako i škole. Neke su već najavile kako će poskupiti obroke, a bez pomoći države neće moći plaćati velike račune za struju i plin. No, kako se sve više kućanstava okreće obnovljivim izvorima energije, to bi potencijalno mogle učiniti i škole. Koristeći web aplikaciju Energetski info centar Grada Zagreba izračunali smo koliko bi trebalo uložiti da se na škole postave solarni paneli, koliko će uštedjeti te koliko vremena treba proći za povrat investicije.
Foto: Unsplash
Velika poskupljenja stvaraju probleme školama koje ne mogu plaćati ogromne račune za režije koji im pristižu. Vlada je najavila kako će pomoći školama. No, jedan od oblika uštede trenutno gotovo nitko ne spominje, a to su obnovljivi izvori energije. Energetski info centar aplikacija je Grada Zagreba kojom je moguće izračunati energetski potencijal bilo koje zgrade u Zagrebu, a mi smo odlučili provjeriti koliko bi mogle uštedjeti neke zagrebačke škole kada bi na njih bile postavljene solarne ploče.
Za izračunavanje solarnog potencijala u aplikaciji Energetskog info centra potrebno je samo unijeti iznos računa za struju za odabrani mjesec u godini i dobivaju se podaci o površini preporučene elektrane, snazi predloženog sustava, koliko je potrebno uložiti te koliko je moguće uštediti novca na godišnjoj razini. Za primjer smo uzeli pet škola: Osnovnu školu grofa Janka Draškovića, Osnovnu školu Izidora Kršnjavog, Osnovnu školu Prečko, I. gimnaziju i X. gimnaziju ‘Ivan Supek’. S obzirom na to da u aplikaciji nije moguće izabrati jedinstvenu tarifu struje, računali smo potrošnju struje za višu dnevnu tarifu.
Režijski troškovi osnovnih i srednjih škola i moguće uštede | Izvor: Grad Zagreb
Osnovna škola grofa Janka Draškovića
Račun za struju Osnovne škole grofa Janka Draškovića u svibnju ove godine iznosio je 10.381,00 kuna. U obzir smo uzeli dva najveća krova škole i napravili izračun za slučaj da se solarni paneli postavljaju na jedan ili drugi krov, pri čemu računamo kolika bi bila ušteda za čitavu zgradu.
U slučaju kada bi solarni paneli bili postavljeni na krov veličine 1357,22 m2, njegova iskoristiva površina je 1295,06 m2. Isto tolika bi trebala biti i površina elektrane, dok bi sustav trebao biti snage 161,88 kW. Kapitalno ulaganje iznosilo bi 1.520. 913 kuna, a period povrata investicije iznosi devet i pol godina. Na godišnjoj razini, uštedilo bi se 157.280 kuna.
Tablica uštede po mjesecima za veći krov OŠ grofa Janka Draškovića | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
U tom slučaju, proizvodnja bi nadmašila potrošnju u svim mjesecima od travnja do listopada. Najveća proizvodnja energije bila bi u srpnju, kada bi bilo moguće proizvesti 24.055 kWh električne energije.
Kada bi solarni paneli bili postavljeni na manji krov veličine 1.021 m2, iskoristive površine 742 m2, moglo bi se godišnje uštedjeti 108.293 kuna. Snaga sustava bi trebala biti 92.79 kW. Kapitalno ulaganje iznosilo bi 873.194 kuna, a očekivano vrijeme povrata investicije bilo bi osam godina. No, i uštede bi bile manje te proizvodnja niti u jednom trenutku ne bi prešla potrošnju.
Tablica uštede po mjesecima za manji krov OŠ grofa Janka Draškovića | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
Osnovna škola Izidora Kršnjavog
Osnovna škola Izidora Kršnjavog je u svibnju ove godine imala račun električne energije u iznosu od 8.113 kuna. Škola ima krov veličine 1.855,92 m2, a njegova je iskoristiva površina 1.605 m2. Preporučena površina solarne elektrane je 1.029,60 m2, sa snagom predloženog sustava od 128,7 kW. Za postavljanje solarne elektrane bilo bi potrebno uložiti 1.209.850 kuna, povrat investicije bio bi vidljiv nakon gotovo 10 godina.
OŠ Izidora Kršnjavog bi postavljanjem solarne elektrane mogla uštedjeti 124.310 kuna godišnje. Već u svibnju proizvodnja bi velikim dijelom nadmašila potrošnju, kada bi moglo biti proizvedeno 16.679 kWh energije.
Tablica uštede po mjesecima za OŠ Izidora Kršnjavi | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
Osnovna škola Prečko
Osnovna škola Prečko ima tri krova, a u obzir smo uzeli najveći koji ujedno ima i najveći energetski potencijal – jarka crvena boja krova znači veću insolaciju, odnosno vrijeme kada je krov ozračen Sunčevim zrakama. Taj je krov veličine 1.038 m2, a njegova površina koja bi se mogla iskoristiti za postavljanje solarne elektrane je 976,81 m2.
Račun za struju u svibnju ove godine u OŠ Prečko iznosio je 5.781 kuna. Za postavljanje solarne elektrane bilo bi potrebno uložiti 859.694 kuna, a povrat investicije bi bio vidljiv za malo manje od 10 godina. Na godišnjoj razini, bilo bi moguće uštedjeti 88.352 kune.
Tablica uštede po mjesecima za OŠ Prečko | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
I. gimnazija
I. gimnazija, u koju su trenutno smješteni učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog te se tijekom dana koriste sve učionice, je u svibnju imala račun za struju od 15.804 kune. Površina krova je 1821.74 m2, dok je njegova iskoristiva površina 1754.14 m2. Aplikacija predlaže ugradnju sustava snage 219 kW, a za njegovu ugradnju bilo bi potrebno uložiti 2.058.850 kuna. Povrat investicije bio bi vidljiv nakon devet godina, a na godišnjoj razini škola bi mogla uštedjeti 222.140 kuna.
Tablica uštede po mjesecima za Prvu gimnaziju | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
X. gimnazija ‘Ivan Supek’
X. gimnazija ‘Ivan Supek’ nalazi se u istoj zgradi kao i Tehnička škola Nikola Tesla, pa se ušteda postavljanjem solarnih panela na krov odnosi na obje škole. X. gimnazija je u svibnju ove godine imala račun za struju u iznosu od 4.278,18 kuna. Površina izabranog krova je 561 m2, od čega je iskoristivo 527 m2. Snaga predloženog sustava trebala bi biti 65 kW, a za postavljanje elektrane bilo bi potrebno uložiti 621.569 kuna. Na godišnjoj razini, škola bi mogla uštediti 64.331 kunu.
Tablica uštede po mjesecima za Desetu gimnaziju ‘Ivan Supek’ | Screenshot: Energetski info centar Grada Zagreba
Nedostaci u aplikaciji
Iako bi škole na godišnjoj razini mogle ostvariti uštede od stotina tisuća kuna, treba napomenuti kako bi uštede bile najveće u ljetnim mjesecima, kada u školama nema učenika. Za postavljanje solarnih elektrana potrebno je uložiti veliku količinu novca, a povrat ulaganja je u većini slučajeva vidljiv tek nakon desetak godina.
Za kraj, treba napomenuti kako web aplikacija ima određene nedostatke zbog kojih su navedene uštede samo okvirne brojke. Nije moguće izabrati jednotarifni dnevni model obračuna struje, a podaci potrebni za unos su računi u kunama, ne u kilovat-satima. S obzirom na to da je kilovat-sat mjerna jedinica za potrošnju električne energije, izračun bi prilikom korištenja kilovat-sata bio puno precizniji. Iz Grada najavljuju kako će aplikacija uskoro biti dorađena kako bi građani imali bolji uvid u potencijal energetske obnove.
– U tijeku je dorada alata, a nakon dorade, alat će imati bitno veću funkcionalnost. Omogućit će analizu potrebne snage sunčane elektrane, primjerice, ako se mijenja prirodni plin s električnom energijom za grijanje, poručili su iz Grada.
