Jadni pokušaj markiranja u Zagrebu i Osijeku pokazao svu nemoć srednjoškolaca
Cilj im je bio skrenuti pozornost na preveliku opterećenost srednjoškolaca pa su pokrenuli još jednu u nizu Facebook revolucija ‘Dan markiranja’, ali uspjeli su samo skrenuti pozornost na neartikulirane stavove, neorganiziranost i nemoć hrvatskih srednjoškolaca. Od 12.000 ljudi koliko je revolucionarno putem društvene mreže pritisnulo ‘Dolazim’ markiralo je njih par stotina. Ništa više od dnevnog prosjeka.
jedan od komentara na eventu markiranja
Zadnji puta su se srednjoškolci uspjeli organizirati i napraviti konkretan rezultat prije sedam godina kada su odgodili uvođenje državne mature za jednu godinu. Davne 2008. godine tadašnji ministar Dragan Primorac bio je prisiljen radi prosvjeda priznati da učenici nisu dovoljno informirani o maturi, ali ih se na to svejedno sili. Čak i tada su prosvjedi redovito propadali pa je u Zagrebu zabilježen slučaj kada je na prosvjedima bilo više policije nego učenika, a jedan cijeli razred se razbježao kada se razrednica pojavila na prosvjedu.
Današnji i jučerašnji pokušaji Facebook prosvjeda su trebali ukazati na ‘jedinstvo i moć srednjoškolaca’, dok su zapravo služili za promociju jedne srednjoškolske Facebook stranice koja je event organizirala s nekoliko klikova mišem.
Srednjoškolci nemaju svoj glas
Prosječni srednjoškolac prvi puta se suočava s demokracijom kada mora izabrati nekoga za predsjednika razreda. Obično se izabere onog najglasnijeg ili najmarginaliziranijeg u razredu kako bi ga se moglo dodatno ismijavati. O reformi školstva koja je u planu njihovo razmišljanje se ne može čuti putem glasne i artikulirane platforme. Zanima ih itekako hoće li imati više izbornih predmeta, žele nešto promijeniti, ali nikako se ne mogu organizirati.
Iznimka su možda učenici zdravstvenih škola koji znaju artikulirano izreći svoje stavove i probleme, ali s njima demokratska participacija mladih staje. MZOS je bio primoran prije dvije godine na službenim stranicama istaknuti prosvjed učenika Srednje medicinske škole Slavonski Brod kao opravdanim.
– Obavljen je inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor. Nadzorom je utvrđeno da je prosvjed učenika opravdan jer organizacija nastavnoga procesa zahtijeva da budu na nastavi od 7,00 do 19,00 sati svaki dan s velikom pauzom od 10,00 do 14,00, stoji u priopćenju MZOS-a koji iz današnjeg stanja aktivnosti mladih izgleda nevjerojatno.
Razlozi zbog kojih bi trebali dići glas
Iako su kreatori evenata u Osijeku i Zagrebu pokušali navesti svojih 12.000 pratitelja da u komentarima napišu ministru Vedranu Mornaru što u sustavu ne valja, ne može se naći niti jedan suvisli o komentar o problemima s kojima se suočavaju.
Eventi od početka nisu imali za cilj masovno organizirati učenike što je vidljivo iz samog opisa, ali je svejedno simbolično da se matematičkom vjerojatnošću nije pojavio niti jedan komentator koji bi istaknuo neke probleme sustava.
Broj sati je preveliki, učenici su preopterećeni gradivom, žele uvesti evaluaciju profesora s kojom bi se utvrdilo jesu li sposobni raditi s dobnom skupinom kojoj predaju, uveli bi izborne predmete odmah ili barem na posljednje dvije godine. To su samo neki od mišljenja koje su nam izrazili u video anketi. Njihovi stavovi su podložni debati, potrebno je o njima razgovarati, ali to se nikako ne događa.
Učenici i studenti nisu u fokusu reforme obrazovanja
Svakako apatičnim mladima ne pomaže ni obrazovna elita poput Nevena Budaka koji tvrdi da studenti ne bi trebali imati preveliki glas u provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije s čime se ne slaže Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme.
– Učenici i roditelji su uz učitelje naša glavna interesna skupina i
zasigurno će biti konzultirani vezano za sve promjene. Učenici i
roditelji će čak imati internet platforme na kojima će moći predlagati
određena rješenja te utjecati na smjer u kojem ide hrvatsko obrazovanje, rekao je Jokić na predstavljanju provedbe Strategije čiji je početak ministar Mornar nazvao povijesnim danom.
Očito postoji nezadovoljstvo učenika i studenata s trenutačnim stanjem obrazovnog sustava, ima i ljudi koji su voljni uključiti mlade u procese stvaranja novih kurikuluma, ali pitanje je hoće li učenici prestati s povijesnim Facebook revolucijama te se organizirati kako treba. Prvo oko predsjednika razreda, vijeća škole pa onda dalje. Fotografija ovog teksta način je komuniciranja mladih danas, ali i jedan od komentara na eventima markiranja. Ako ništa, barem znamo u kojem smjeru se stvari kreću.
Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav portala srednja.hr
