Je li povratak u škole bila dobra odluka? Sindikat: ‘Bit će nemoguće naći zamjene’
U ponedjeljak je počelo drugo polugodište nakon zimskih praznika. Mnogi su raspravljali o tome jesu li se učenici trebali vratiti u klupe ili ostati doma i biti na online nastavi, a mi smo pitali naše čitatelje što oni misle o tome. Donosimo rezultate ankete te smo razgovarali sa sindikatima koji su nam rekli što misle da treba poduzeti.
Foto: Pixabay
U našoj anketi ‘Smatrate li da je odluka o povratku u škole dobra?’ do 13 sati 14. siječnja glasalo je 1.812 čitatelja. Najviše njih, odnosno 58 posto čitatelja složilo se da je trebalo pričekati da se epidemiološka situacija smiri i da su učenici do tada trebali biti na online nastavi. Zatim, 20,8 posto smatra da su se praznici trebali produljiti, a 18,3 posto njih tvrdi da je odluka o povratku u škole dobra i da bi se škole trebale zadnje zatvarati. Svega 3 posto čitatelja nije bilo sigurno koja bi odluka bila bolja u trenutnoj situaciji.
Od ponedjeljka se epidemiološka situacija dosta promijenila. Tada je COVID pozitivno bilo 4.116 učenika, od čega 2.266 osnovnoškolaca te 1.850 srednjoškolaca. Do jučer je, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, COVID pozitivno ili u izolaciji 9.158 učenika, odnosno pozitivan test trenutačno ima 6.468 učenika, prenosi 24sata.
‘Drugi dio zimskog odmora krajem veljače mogao se preraspodijeliti na ovo razdoblje’
Sve je više zaraženih nastavnika te onih u izolaciji, ukupno je to 1.580 školskih djelatnika. Stoga smo poslali upite sindikatima koji su nam otkrili što je, po njihovom mišljenju, trenutno najbolje poduzeti u obrazovnom sustavu.
– Bilo je očito da će brojke vrtoglavo rasti, a osobito nakon opuštanja mjera za vrijeme Božića te općih epidemioloških mjera koje su donesene na način kao da imamo virus koji COVID napada samo javne službe, dok drugi zatvoreni prostori, pretrpani javni prijevoz nisu problem. Drugi dio zimskih odmora učenika krajem veljače mogli su, bez većih problema, biti preraspodijeljeni na ovo razdoblje, ali o tome se nije vodilo računa već se Stožer ponaša potpuno isto kad brojevi rastu i padaju, rekla je Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Sve više zaraženih nastavnika, zamjena sve manje
Naglasila je kako ništa ne može zamijeniti nastavu uživo i da u manjim sredinama i mjestima gdje zaraza nije velika, nema potrebe za uvođenjem online nastave.
– No, tamo gdje zaraza rapidno raste, treba poduzeti konkretne, učinkovite i prikladne mjere. Događa se to da je iz dana u dan sve više učenika i zaposlenika u samoizolacijama te da će nedvojbeno doći do toga da, bez obzira na mjere, neće imati tko predavati u školama jer će biti nemoguće pronaći toliko zamjena. Također, resorno ministarstvo nije napravilo apsolutno ništa po pitanju novijih znanstvenih spoznaja, nije bilo zajedničkog savjetovanja sa školskim sindikatima, psiholozima, predstavnicima ravnatelja i epidemiolozima da se pronađu najučinkovitija i najprikladnija rješenja, objašnjava Tuškan.
‘Resorno ministarstvo nije poduzelo ništa’
Kao jedan od većih problema navodi i podatke koji se nalaze na službenim stranicama koronavirus.hr.
– Resorno ministarstvo nije poduzelo ništa po pitanju znanstvenih spoznaja na koje se pozivaju i na službenim stranicama jasno navodeći da se ‘od aerosola se štitimo prozračivanjem, a mnogo slabije maskom’, što drugim riječima, znači da je trebalo poduzeti vrlo jednostavne, no učinkovite mjere kontrole i sanacije ventilacija koje su stare sto godina u većini škola, uvesti mjerenja CO2, popraviti i zamijeniti prozore koji se otvaraju samo na ‘kip’ te kao jednu od najvažnijih mjera, zaposliti dodatno pomoćno tehničko osoblje, koje doista pada s nogu, koji su i prije korone čistili mnogo veću kvadraturu od propisane i koji jednostavno ne mogu obavljati sve te dodatne poslove jer nemaju kapaciteta, izjavila je Tuškan.
‘Na terenu su mišljenja oko online nastave i dalje podijeljena’
Smatra da su preventivne mjere mogle biti puno učinkovitije, samo da se reagiralo na vrijeme.
– Na taj problem MZO i dalje žmiri, dodatno zapošljavanje se ne odobrava te zahtjevi mjesecima skupljaju prašinu u ladicama resornog ministarstva. Na terenu su mišljenja oko online nastave i dalje podijeljena, no u zadnjih nekoliko dana mnogo češće dobivamo apele da se drugi dio zimskih praznika prebaci sada, da se to već trebalo učiniti, i to barem dok ne prođe ovaj val koji je posljedica neefikasnih i neprikladnih mjera, loše komunikacije odnosno monologa Stožera koji nije u skladu s novim znanstvenim spoznajama te logično i nepovjerenja građana, poručila je Tuškan.
‘Odgovornost je na prosvjetnim i državnim vlastima’
Sindikat Preporod više je suzdržan što se tiče komentiranja trenutne situacije i poteza Stožera i Ministarstva oko mjera u školama.
– Nismo do sada, a nećemo to učiniti ni ubuduće, u javnost izlazili sa stavovima Sindikata o pitanjima koja se odnose na odabir načina provođenja nastave u uvjetima pandemije. Među članstvom nismo provodili nikakav oblik izjašnjavanja o ovim pitanjima, a čiji bi rezultati mogli usmjeriti formuliranje naših stavova. Smatramo da je isključiva odgovornost, kada je u pitanju usklađenost održavanja nastave i zdravstvene situacije, na prosvjetnim i državnim vlastima, objasnio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
‘Nastava na daljinu je tek nužno zlo’
Slažu se da se online nastava ne može nikako uspoređivati s nastavom uživo, a najveći problem vide u nadoknađivanju gradiva.
– Učinak nastave uživo i nastave na daljinu ne mogu se izjednačavati. Nastava na daljinu tek ‘nužno zlo’ te da bi ovaj oblik nastave neizostavno morao biti popraćen sustavnim nadoknadama nesavladanog gradiva. Bezuspješno smo, u više navrata, ministru Radovanu Fuchsu predlagali konkretna rješenja za ovaj problem. Na žalost, prosvjetna vlast ignoriraj ovaj problem te samim time preuzima potpunu odgovornost za ‘eksploziju’ nesavladanog gradiva i neusvojenih vještine među onima koji u postojećim okolnostima pohađaju školu, poručio je Stipić.
