Jedna od većih županija uvodi građanski odgoj u srednje, objasnili su i kako će se predmet provoditi
S početkom ove školske godine 14 primorskih i goranskih srednjih škola prve u Hrvatskoj uvode građanski odgoj, odnosno predmet Škola i zajednica, skraćeno ŠiZ. Namijenjen je učenicima 2. i 3. razreda i realizira se kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati, a dio će se odvijati i izvan škole. Provodit će se u trogodišnjim, četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim školama te gimnazijama, a za sada su minimalno 332 učenika iz PGŽ-a iskazala interes dok je 31 nastavnik završio višemjesečnu edukaciju.
Foto: Screenshot
‘Prvi u Hrvatskoj ćemo pošiziti’, rekao je župan Zlatko Komadina na konferenciji za medije gdje je najavljeno kako će učenici 14 srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji od početka ove školske godine imati predmet Škola i zajednica – ŠiZ.
Zamišljen je kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati
To je predmet koji će srednjoškolce učiti o građanskom odgoju, a slušat će ga učenici 2. i 3. razreda u trogodišnjim, četverogodišnjim, petogodišnjim školama kao i u gimnazijama. Zamišljen je kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati, a dio će se odvijati i izvan škole.
– ŠiZ je velika inovacija za hrvatsko školstvo, a na novinarsko pitanje koja je zemlja bila uzor pri osmišljavanju predmeta, poručio bih kako niti jedna zemlja u Europskoj Uniji nema ovakav kurikulum, rekao je Boris Jokić, ravnatelj lnstituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Učenici sami biraju problem u lokalnoj zajednici, nakon toga ga istražuju, potom imaju prilike djelovati
Za sada je minimalno 332 učenika Primorsko-goranske županije iskazalo interes za ovaj predmet dok je 31 nastavnik završio višemjesečnu edukaciju. To je, kako su objasnili na konferenciji, inovativni predmet u kojem učenici sami biraju problem u lokalnoj zajednici, nakon toga ga istražuju, potom imaju prilike djelovati i biti na mjestu gdje se problem odvija, steći iskustvo te predložiti rješenje. Nema fiksnog sadržaja, niti pismenog i usmenog ispitivanja, a prati se i vrednuje komunikacija i suradnja, odgovornost i samostalnost te samoinicijativnost učenika.
– Škola pokušava izbrisati tvrde zidove između škole i zajednice i daje jedno novo iskustvo učenicima, čak i emotivno, da vide da škola nije samo knjiga već i puno više. ŠiZ ne kreće od zadanih tema već interesa učenika, iz npr. područja sporta, zdravlja, demokracije, ekologije, medija, ali i gorućih problema poput korupcije, nepotizma i iseljavanja mladih. Bavljenjem tim problemima učenici će imati priliku, i tu prepoznajem otvorenost Primorsko-goranske županije, da razgovaraju i čuju perspektivu vlasti i ljudi koji pokušavaju riješiti te probleme i vide na koji način je moguće bolje adresirati određene nedostatke koje Hrvatska ima, istaknuo je Jokić.
Kao pilot projekt ŠiZ se provodio u Riječkoj gimnaziji, a učenicu su se bavili problemom zelenih površina
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija dodala je kako je u timu za osmišljavanje kurikuluma bilo šest sveučilišnih profesora od kojih dvoje stručnjaka s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
– I Institut i Sveučilište ovim žele naglasiti koliko je važno izaći izvan visokoobrazovnog, znanstvenog prostora u zajednicu. Želimo doprinijeti znanjem i stručnosti u onim prostorima gdje vidimo da deficiti postoje, a to su demokratski deficiti kod mladih ljudi kod kojih primjećujemo da ne prepoznaju svoju ulogu aktivnih građana, rekla je rektorica.
Kurikulum ŠiZ-a zajednički su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Kao pilot projekt prošle se školske godine provodio u Riječkoj gimnaziji, a učenicu su se bavili problemom zelenih površina.
