Jeste li viši ili niži? S KiF-a otkrili kolika je prosječna visina 19-godišnjaka u Hrvatskoj
Rezultati novog istraživanja NCDRisC kolaboracije objavljenog u uglednom medicinskom časopisu Lancet ukazuju na velike globalne razlike u visini i uhranjenosti djece. U konzorciju od preko 1.000 znanstvenika, nalaze se i profesori s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Marjeta Mišigoj-Duraković i Maroje Sorić. Taj je skupina znanstvenika analizirala podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 65 milijuna djece iz 193 zemlje i teritorija između 1985. i 2019. godine. Između ostaloga, mjerenjem je otkrivena i prosječna visina 19-godišnjaka u Hrvatskoj.
Foto: srednja.hr
Hrvatski tinejdžeri još uvijek su među najvišima na svijetu – naši 19-godišnjaci prosječno su visoki 180,8 cm. Hrvatice u dobi od 19 godina prosječno su visoke 166,8 cm.
Među najvišima smo i manje smo se udebljali od ostalih
Pokazali su to rezultati istraživanja objavljeni u medicinskom časopisu Lancet, a u analizi podataka o visini i težini djece iz 193 zemlje svijeta između 1985. i 2019. godine, sudjelovali su i stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta. Prema visini, 19-godišnjaci iz Hrvatske nalaze se na 12., a 19-godišnjakinje na 19. mjestu.
Kako su priopćili s KiF-a, isto istraživanje pokazalo je da su se u spomenutom razdoblju djeca iz Hrvatske udebljala manje nego njihovi vršnjaci u ostalim dijelovima svijeta.
Naime, prema indeksu tjelesne mase kao pokazatelju debljine, svrstavamo se na 111. mjesto među 19-godišnjim mladićima (1985. su zauzimali 77. mjesto) i čak 182. mjesto među djevojkama.
S Kineziološkog fakulteta kažu kako su rezultati ove analize napravljeni u sklopu projekta STOP te upućuju da i visina i težina djece, kao važni indikatori zdravlja, izrazito variraju ovisno o geografskom području.
Najviša djeca žive u sjevernoj i središnjoj Europi
– Između najviših i najnižih 19-godišnjaka razlika je bila veća od 20 cm što znači da je primjerice prosječna 19-godišnja djevojčica u Bangladešu ili Gvatemali visoka kao 11-godišnjakinja u Nizozemskoj. Istraživački tim upozorava da neadekvatni uvjeti života tijekom školske dobi kao što su nekvalitetna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzrokuju zastoj u rastu i povećanje dječje pretilosti, ugrožavajući zdravlje i dobrobit djece, stoji u priopćenju KiF-a.
Isto istraživanje pokazalo je i kako najviša djeca žive u sjevernoj i središnjoj Europi, dok je najveći porast visine između 1985. i 2019. godine zabilježen u Kini i još nekim dijelovima jugoistočne Azije. S druge strane, najviši indeks tjelesne mase bilježi se kod djece na nekim pacifičkim otocima, SAD-u i Bliskom istoku.
– Djeca u nekim zemljama pokazuju zdrav razvoj do 5. godine života, kad počinju zaostajati u rastu i/ili dobivati previše kilograma. To nam pokazuje da postoji neravnoteža u ulaganju napora i resursa u predškolskoj dobi u odnosu na školsku dob. Ovo je posebno značajno u uvjetima pandemije COVID-19 kada su u mnogim zemljama škole zatvorene, a mnoga djeca slabijeg imovinskog stanja nemaju pristup zdravoj hrani.
– Djeca u nekim zemljama pokazuju zdrav razvoj do 5. godine života, kad počinju zaostajati u rastu i/ili dobivati previše kilograma. To nam pokazuje da postoji neravnoteža u ulaganju napora i resursa u predškolskoj dobi u odnosu na školsku dob. Ovo je posebno značajno u uvjetima pandemije COVID-19 kada su u mnogim zemljama škole zatvorene, a mnoga djeca slabijeg imovinskog stanja nemaju pristup zdravoj hrani, izjavio je voditelj istraživanja, profesor Majid Ezzati s Imperial Collegea u Londonu.
