Jokić: Državna matura nije prepreka strukovnjacima, većina njih upisuje fakultete nakon srednje škole
Svake godine brojni učenici strukovnih škola žale se da je državna matura prilagođena gimazijalcima, zbog čega oni sami nemaju iste šanse za uspješno polaganje ispita zrelosti i upisa željenih fakulteta. I u NCVVO-u su nedavno najavili uvođenje strukovne mature, no prema mišljenju psihologa iz Instituta za društvena istraživanja Borisa Jokića, strukovna matura sasvim je nepotrebna.
Dio studije koja je pronanalizirala upise na studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj bavio se pitanjem koliko učenika gimnazija, a koliko strukovnih škola, uspješno položi državnu maturu i upiše fakultet one godine kada završi srednjoškolsko obrazovanje. Iako se mnogi strukovnjaci žale na ispit zrelosti koji je prema njihovom mišljenju prilagođen gimnazijalcima, a ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić je najavila i strukovnu maturu, Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić u studiji ‘Postati student u Hrvatskoj’ tvrde – studiranje je postala masovna pojava te stoga strukovna matura nije potrebna.
Velika većina učenika nakon srednje škole upiše fakultet
Istraživanje je pokazalo kako svaki drugi učenik upisuje fakultet u godini kada završi srednjoškolsko obrazovanje. U odnosu na one koji zakonski mogu upisati fakultet, a to su gimnazijalci i učenici četverogodišnjih strukovnih škola, taj postotak iznosi 67,77 posto, što znači da velika većina učenika četverogodišnjih programa upisuje fakultet u godini kada dobiju srednjoškolsku svjedodžbu.
Analiza koju su proveli Jokić i Ristić Dedić pokazuje kako 99,95 posto gimnazijalaca i 92 posto učenika strukovnih škola želi studirati. Pokazuje se također kako velikom dijelu njih to i uspije.
‘Državna matura nije prepreka učenicima strukovnih škola’
Čak 98 posto gimnazijalaca i 78 posto strukovnjaka uspješno položi državnu maturu.
– Sva priča o tome da je ovakav model ispita državne mature prepreka učenicima strukovnih škola ne stoji, tvrdi Boris Jokić.
Gotovo svi učenici gimnazija (njih 95 posto) i 60 posto učenika četverogodišnjih strukovnih programa upisuje se u visoko obrazovanje u godini kada su završili srednju školu. Takve brojke imaju svoje posljedice.
Treba li se promijeniti struktura srednjoškolskog obrazovanja
– Visoko obrazovanje u Hrvatskoj je dostiglo točku u kojoj je postalo masovno, to više nije elitno obrazovanje. Masifikacija visokog obrazovanja ima jasne posljedice na to što je studiranje, kakva je priroda studiranja i kakva su očekivanja od studenata. Jednostavno više ne bi bilo dobro da su očekivanja jednaka kao prije dvadeset ili pedeset godina, objašnjava Jokić te postavlja pitanje promjene strukture srednjoškolskog obrazovanja.
– Ako 92 posto učenika strukovnih škola želi studirati, ako ih 70 posto upisuje fakultet, bi li ih onda trebalo pripremati za tržište rada ili za nastavak obrazovanja, pita se autor studije.
